Brzo testiranje kod obiteljskog liječnika: "Valjda je jasno da se ne može ući s ceste u našu ordinaciju"

Zbog omikrona i pritiska građana na testiranje PCR testovima koje traje danima - kako naručivanje, tako i čekanje rezultata, ministar zdravstva i Stožer donijeli su odluku kako se prelazi na brže antigensko testiranje koje pada na leđa obiteljskim liječnicima. 

To je izazvalo ogorčenje Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM).

- Mi smo kao obiteljski liječnici o toj predviđenoj obvezi saznali prije dva dana, s press konferencije, putem medija, i to na način da već od sutra mi to počinjemo raditi. Nitko nas ništa nije pitao, nitko uopće nije problematizirao na koji bi se način organizacijski i operativno to moglo provesti i je li to u našim ordinacijama uopće provedivo. To je ono što je šokantno! - izjavila je jutros u emisiji HTV-a Studio 4 Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine.

Obiteljskim liječnicima, napominje ona, uopće nije sporna svrha testiranja i veliki broj očekivanih testiranih osoba.

- No morate shvatiti da se dnevno u obiteljskoj medicini zbrine 200-300 tisuća ljudi. Ljudi imaju sve svoje bolesti otprije, kronične, onkološke, imaju koronu, 85-90% svih slučajeva korone prati obiteljski liječnik. Dakle, koji su naši kapaciteti za raditi brze antigenske testove? Mi od tog posla ne bježimo. To uopće nije težak posao - staviš na sebe zaštitnu opremu i gurneš štapić u nos bolesnoj osobi. Pa ljudi si to i sami danas rade! Dakle, problem nije posao. Problem je organizacijska forma. Kada i gdje to raditi? Tko će to raditi? Mora li to biti visokospecijalizirani liječnik? Vi vidite kako se PCR testiranja organiziraju na svim mogućim punktovima - u kontejnerima, kroz prozor, u vanjskom prostoru, u potpunoj zaštitnoj opremi, u skafanderu, uz naručivanje, uz pomoć dodatnog osoblja, sestara, tehničara i administratora. Sada bi se odjednom isti taj postupak - guranje štapića u nos, što je i kod PCR-a i kod brzog antigenskog testa, trebalo odvijati u ordinacijama u kojima borave u čekaonicama i zdravi i bolesni ljudi! - nastavlja Ban Toskić i dodaje kako smatra da je neprihvatljiv način s press konferencije ljudima reći: "Od sutra možete u bilo kojoj ordinaciji obiteljske medicine napraviti brzi antigenski test".

- Kakva je to poruka? Gdje se to može napraviti? Pa valjda samo tvoj izabrani liječnik može inicirati pretragu. Valjda je jasno da se ne može ući s ceste u našu ordinaciju, da se treba najaviti telefonom. Naravno, mi ćemo se samoorganizirati kao što to uvijek radimo jer nam državna administracija ne pruža nikakvu logistiku, ne zanima ih ništa - dodala je, poručivši kako bi obiteljske ordinacije ovakvim načinom rada mogle postati žarišta zaraze.

Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a, također gostujući u Studiju 4, priznaje da je veliki teret na obiteljskoj medicini.

- Ja sam epidemiolog, ne bavim se organizacijom zdravstvene zaštite, ne znam kako je to od danas do sutra rečeno obiteljskoj medicini. Znam da je obiteljska medicina to i prije radila za zdravstvene djelatnike, za one koji nisu cijepljeni pa su se morali dva puta tjedno testirati - kaže Mayer, a na pitanje kako ona misli da će i zaraženi i oni koji to nisu boraviti u istoj prostoriji, kaže:

- Sigurno će se pacijenti trebati razdvojiti. Dakle, oni koji su došli na testiranje će dobiti jedne termine, ostali će dobiti druge termine, odgovara i dodaje kako vjeruje da će se ovih dana u ministarstvu sigurno razgovarati o tome kako će to organizacijski izgledati.

- Ići će detaljna preporuka, hoće li to biti danas ili sutra, to mi je teško reći. Ali sigurno će se morati razdvojiti i morat će se raditi po pravilima epidemiološke struke, poručila je.

Mayer naglašava i kako je zbog velikog broja novozaraženih i pritisak na testiranje velik. To je, kaže, jedan od razloga zašto se za neke pacijente preporučuje brzi antigenski test, kako bi ljudi došli na red, umjesto da na rezultate PCR-a čekaju pet do sedam dana, "a zaista nije potrebno da se svi testiraju PCR-om".

- Jučer smo imali novi rekord, toliko još nismo imali od početka pandemije, kazala je. 

Mayer upozorava I na slabu procijepljenost.

- Na današnji dan imamo svega 63% procijepljenog stanovništva, što je malo i nezadovoljavajuće, pogotovo kada nam se u priču upleo omikron. Omikron se puno brže širi nego delta. Klinička slika jest blaža, ali na tako veliki broj novooboljelih, šanse su veće da ćemo imati i onih s težom kliničkom slikom, dodaje.

Pogledajte cijeli razgovor: