Budak: Povijest je učiteljica, ali ima puno loših učenika

Zašto se ljudi u Hrvatskoj svađaju oko 2. svjetskog rata? Jesmo li nešto naučili iz povijesti ili ponavljamo stare greške? Da li je povijest zbilja 'učiteljica života' te što iz povijesti možemo naučiti ili možda krivo zaključiti komentirao je gost emisije 'Nedjeljom u 2' povjesničar Neven Budak.

U zadnje vrijeme izgleda da se ljudi u Hrvatskoj sve više dijele s obzirom na svoja stajališta o povijesti - bilo da je riječ o Drugom svjetskom radu ili o ne toliko davnim događajima. Iako povijest, barem po Ciceronu, slovi kao 'učiteljica života', povjesničar Neven Budak smatra da ona također, kao i svaka škola, može imati i slabe učenike.

- Kao sa svakom školom nešto učimo, ali ima puno loših đaka pa ne uče ništa, a neki nauče pa zaborave. Kada bi se htjelo, moglo bi se nešto naučiti - tu se najviše misli na političku povijest, a ne na ove druge grane povijesti, rekao je.

Kao dobar primjer učenja iz povijesti Budak je naveo Europsku uniju koja je između ostalog nastala upravo kao određene refleksija na užase koji su zadesili europske zemlje u Drugom svjetskom ratu.

- Cijeli taj proces koji je započeo sa Zajednicom za ugljen i čelik, a koji je bio pokušaj da se izbjegne bilo kakav budući rat na području Europe - pogotovo zapadne Europe - i to se do sada pokazalo uspješnim, istaknuo je.

Greška nakon Prvog svjetsko rata bila je što su bili stavljeni preveliki pritisci na izgubljenu stranu, poput Njemačke i Mađarske, što je moralo rezultirati određenom reakcijom, podsjetio je Budak, a nakon Drugog svjetskog rata se svjesno nastojalo izbjeći ponavljanje iste pogreške.

- Nakon završetka Drugog svjetskog rata zapravo je odmah počeo Hladni rat i naravno da se onda moralo postaviti drugačije prema Njemačkoj koja je tada predstavljala bedem prema Istoku nego što je to bilo nakon Prvog svjetskog rata, pojasnio je.

'Primjeri neučenja iz povijesti su posvuda'

Što se tiče primjera lošeg učenja iz povijesti, oni su toliko brojni da ne bi stali u cijelu emisiju, ocijenio je Budak, te pritom istaknuo ratove koji su se dogodili na ovim prostorima čak i nakon strahota Drugog svjetskog rata.

- Imali smo groznu situaciju u Drugom svjetskom ratu i onda je to netko išao ponavljati ponovno - zna se tko - te je naišao tu na odgovore i sa hrvatske strane - pokazalo se zapravo da tu nismo ništa iz tog Drugog svjetskog rata naučili, rekao je.

- Taj rat je toliko traumatizirao ljude na svim stranama i svih političkih uvjerenja da svatko u obitelji ima nekoga tko je stradao na ovaj ili onaj način - to se prenosi kroz obiteljsku tradiciju i traumu - zato ne čudi da to ne prolazi, a onda je još sa Domovinskim ratom sve bilo dodatno potencirano, objasnio je.

Budak: Plenković zna što pozdrav 'ZDS' znači

Nije izgledno da premijer Andrej Plenković ne zna što znači pozdrav 'za dom spremni', smatra Budak, a premijerova osobna teza o 'dvostrukim konotacijama' također mu se čini neuvjerljivom.

- Naravno da on zna što taj pozdrav znači i naravno da zna da tu nema dvostruke konotacije - da je konotacija samo jedna koja može biti. S druge strane, ja ga čak mogu i razumjeti da u svojim nastojanjima da drži krajnju desnicu pod svojom kontrolom nastupa tako kako nastupa, rekao je.

Međutim, Budak dozvoljava da pozdrav 'za dom spremni' možda čak i može imati dvostruke konotacije, ali samo za određene ljude, dok u širem smislu šteti hrvatskom društvu i ugledu države.

- Sasvim je jasno da je pozdrav 'za dom spremni' bio ustaški pozdrav pod kojim su vršeni strašni zločini i možemo reći da je žalosno što se taj pozdrav koristio u Domovinskom ratu - ali činjenica je da se koristio. Potpuno bi bilo neopravdano reći da svi koji su koristili taj pozdrav u Domovinskom ratu da su bili ustaše - naravno da nisu. U tom smislu, za te ljude koji su ga koristili, on ima dvostruku konotaciju, tvrdi on.

- Mislim da bi politički vrh trebao zauzeti jasan stav ili ga je možda trebao zauzeti dok je bilo vrijeme, sad je već možda malo kasno, ali bolje ikad nego nikad. Sad bi bilo bolje da se jedanput napokon kaže da to nije pozdrav koji se treba u Hrvatskoj koristiti jer on zapravo nanosi štetu hrvatskom društvu i unutar Hrvatske i izvan nje, naglasio je.

'Korištenje pozdrava u Saboru apsolutno nedopustivo'

Komentirao je činjenicu da se sporni pozdrav mogao nedavno čuti i u Hrvatskom saboru - najvišem zakonodavnom tijelu u Republici te ocijenio kako se općenito ne bi trebalo koristiti pozdravima iz prošlih režima.

- To je apsolutno nedopustivo. Da predsjednik Sabora dopusti da itko tim pozdravom pozdravlja u Hrvatskom saboru - ali da bude odmah jasno - ja isto tako mislim da se u Hrvatskom saboru ne može pozdravljati ni s 'smrt fašizmu, sloboda narodu'. To nisu pozdravi kojima je u Hrvatskom saboru mjesto jer i jedan i drugi nose tešku povijesnu krivnju u sebi, smatra on.

Može li se reći da je riječ o 'ustašizaciji' kad pogledamo ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih šest mjeseci, odnosno od onoga trenutka kada je premijer Andrej Plenković otišao na Hipodrom, uoči koncerta Marka Perkovića Thompsona, upitao je voditelj i urednik Aleksandar Stanković.

- Termin 'ustašizacija' je malo prežestok. Mi olako u hrvatskom društvu optužujemo ljude da su ustaše ili komunisti. Ne znam tko bi zagovarao komunizam u Hrvatskoj osim možda pojedinaca na krajnje ekstremnoj ljevici, kao što ni ne mislim da ima ustaša koji bi zagovarali one ideje koje je zagovarao ustaški pokret u vrijeme NDH ili neposredno prije toga, rekao je.

- Ali da ima desnog radikalizma koji bi se jednog dana mogao pretvoriti u ustašluk - tog svakako ima, dodao je.

Obljetnica 1100. godina Hrvatskog kraljevstva

Budak, čija je uža specijalnost medievistika, također je komentirao izložbu 'U početku bijaše kraljevstvo' u Klovićevim dvorima u Zagrebu koja je tematizirala 1100. obljetnicu osnutka Hrvatskog kraljevstva.

- Na izložbi ima jako puno lijepih izložaka i u tom smislu je interesantna svakom prosječnom posjetitelju koji može puno toga saznati. Ono što je problem je što ne vidim koja je koncepcija te izložbe. Ona bi trebala govoriti o Hrvatskom kraljevstvu, a ja ne vidim da ona to radi. Možda u onoj najranijoj fazi samostalnog hrvatskog kraljevstva - dakle do 1102. godine - ali nakon toga zapravo vi uopće ne znate što je to hrvatsko kraljevstvo, smatra on

- Nema riječi o saborima ili banovima, ne objašnjava se zapravo da je postojalo Hrvatsko kraljevstvo, ali da je postojalo i Slavonsko kraljevstvo - koje je u određenim trenutcima u 16. i 17. stoljeću zapravo bilo dominantno kao mjesto okupljanja Hrvata, istaknuo je.

Ocijenio je kako se na izložbi ne spominje dovoljno uloga Venecije koja je vladala jednim velikim dijelom Hrvatskog kraljevstva, a koja nije bila njegov dio već je pripadala Mletačkoj državi.

Također je podsjetio da se pretjeranim naglašavanjem na hrvatsku državnost i njen simbolički početak krunidbom kralja Tomislava zapravo zanemaruje važan period hrvatske povijesti koji je prethodio.

- U potpunosti se briše 9. stoljeće u kojem smo imali Trpimira - koji je sigurno jedan od najvećih hrvatskih vladara - imali smo Branimira i Domagoja - dakle vladare koje inače slavimo i cijenimo, ali onim su cijelom ovom proslavom 1100. obljetnice gurnuti u drugi plan kao da su nevažni ili manje važni, istaknuo je

- To se dogodilo zato jer je nekom pala na pamet ideja da bi mogli slaviti 1100 godina navodne krundibe 925. godine, a zapravo se možda više slavi stogodišnjica proslave odnosno 1000. obljetnice - više je o tome riječ nego o samom Tomislavu i njegovom dobu, dodao je.

'Krunidba na Duvanjskom polju nije se dogodila'

- Kralj Tomislav je stvarno postojao, nitko to ne dovodi u pitanje. Prvi put je zabilježen sa titulom dux što danas prevodimo sa 'knez' iako ne znamo kako je ona glasila na hrvatskom u to doba jer nemamo zapisa na hrvatskom jeziku. Papa ga 925. u pismu oslovljava titulom rex dakle kralj - to je ono što sasvim sigurno znamo u njemu, objasnio je.

Jedino što se još može sa sigurnošću utvrditi je da su dvije godine poslije odnosno 927. godine Hrvati odnijeli pobjedu nad Bugarima, iako nema izvora koji mogu potvrditi da li je to bilo pod vlasti kralja Tomislava ili nekog od njegovih nasljednika, tvrdi Budak.

Krunidba na Duvanjskom polju je nešto što se neupitno nije dogodilo, tvrdi Budak.

Hrvatski identitet

Budak ističe da je hrvatski identitet neupitan. Izvori vrlo jasno govore o hrvatskom identitetu od devetog stoljeća u kontinuitetu do dana današnjeg.

- Ono što je upitno je tko se sve nazivao Hrvatom, jesu li se svi na nekom teritoriju nazivali Hrvatima ili su se samo pripadnici elite nazivali Hrvatima, a s vremenom se onda to širilo. U 16. stoljeću, kada dolazi do pomicanja stanovništva iz Hrvatske prema onome što se tada zvalo Slavonija, a to je današnja sjeverozapadna Hrvatska, tj. Zagreb i šira okolica - pa kada je to stanovništvo iz Hrvatske dolazilo ondje, ti lokalni su iz nazivali Horvatima, dakle zato jer su došli iz Hrvatske i to bez obzira jesu li to bili kmetovi ili plemići. Ti ljudi su prenijeli svoj identitet na one koji su živjeli u srednjovjekovnoj Slavoniji, tj. na one koji nisu imali hrvatski identitet, kazao je Budak.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: