Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, bez dogovora o ustavnim sucima

Hrvatski sabor glasao je i potvrdio da je Mirta Matić nova predsjednica Vrhovnog suda. 120 zastupnika bilo je za, a dva su bila protiv. Mirtu Matić, inače sutkinju Visokog trgovačkog suda, predložio je kao jedini ovlašteni predlagatelj, predsjednik Zoran Milanović. 

Vrhovni sud bez čelne je osobe više od godinu dana koliko je prošlo od smrti dotadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića.

Glasalo se i o predloženoj trojici za suce Ustavnog suda - ni jedan od predloženih kandidata nije izabran. 

Nakon Jadranke Kosor, Kolinde Grabar Kitarović te Jasne Omejec, prvih i jedinih žena na najvišim vodećim političkim i pravosudnim dužnostima - Vlade, države i Ustavnog suda, Hrvatska dobiva i prvu ženu na čelu Vrhovnog suda. 

Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, a prije toga i Trgovačkog suda, na toj će funkciji naslijediti Radovana Dobronića koji je preminuo u ožujku prošle godine. Od tada je Vrhovni sud vodila Gordana Jalšovečki kao vršiteljica dužnosti predsjednice ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave.

Matić kao predsjednica Vrhovnog suda preuzima i dužnost predsjednice Državnog izbornog povjerenstva.

Prije stupanja na dužnost, koja traje četiri godine, Matić će morati i položiti prisegu pred predsjednikom Hrvatskog sabora, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako se nada da će to biti što prije. 

 Za Matić je glasalo 120 zastupnika, dok su dvoje - Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić bili protiv. Ljevica je na glasanje kasnila, a kada su ušli SDP-ovci, vladajući su im zapljeskali. 

- Nadam se da su vladajući naučili da se nije dobro igrati s institucijama, a sada je na Matić da reagira na svako odsustvo poštovanja prema sudbenoj vlasti i pokaže što znači kada sudbena vlast ima čelnu osobu, kazao je IDS-ov Dalibor Paus.

Matić izabrana nakon tri javna poziva i 14 mjeseci političkih tenzija

Današnjem izglasavanju u Saboru prethodila su čak tri javna poziva, a proteklih 14 mjeseci obilježeni su sukobom između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i lijevo-liberalne oporbe s vladajućima.

Sabor je imenovao Matić na prijedlog predsjednika Republike, koji je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na posljednji, treći javni poziv raspisan 5. rujna prošle godine, uz Matić su se kandidirali i profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić i odvjetnik Šime Savić.

Saslušani su još u prosincu 2025., no HDZ je njezino imenovanje uvjetovao izborom troje ustavnih sudaca.

Naime, za predsjednika Vrhovnog suda u Saboru je potrebna obična većina dok za suce Ustavnog suda dvotrećinska većina, koja traži i dogovor s oporbom.

Obzirom da lijevo-liberalna oporba na takav paket nije htjela pristati, vladajući su na Odboru za pravosuđe posljednjih pet mjeseci čak sedam puta skidali točku dnevnog reda koja se ticala davanja mišljenja o kandidatima za Vrhovni sud.

Od više neuspjelih postupaka do konačnog izbora

Tek su prije dva tjedna, nakon što su u Sabor uputili prijedlog tri kandidata za suce Ustavnog suda, kojima je i produženi mandat istekao prije mjesec dana, i to bez dogovora s opozicijom, dali podršku, ne samo Matić, nego i ostalim pretendentima za ovu najvišu pravosudnu dužnost.

Savić se javio i na prvi javni poziv raspisan lanjskog travnja. Kandidatkinje su bile još i Silvija Sunčana Stubičar i Sandra Artuković Kunšt, koje su u lipnju prošle i proceduru saslušanja pred saborskim Odborom za pravosuđe (Savić nije mogao pristupiti zbog neodgodivih obveza).

Niti jedan od troje kandidata nije dobilo pozitivno mišljenje Odbora ni Opće sjednice Vrhovnog suda. S obzirom na to da to mišljenje nije obvezujuće za predsjednika prilikom predlaganja kandidata, Milanović je Saboru predložio Artuković Kunšt, no nije dobila potporu vladajućih, predvođenih HDZ-om.

Unatoč tome, Milanović je najavio kako će Artuković Kunšt ponovno predložiti, no ona se na drugi raspisani poziv ipak nije prijavila.

Državno sudbeno vijeće drugi je poziv raspisalo u srpnju prošle godine, a na njega se javila samo profesorica Maganić, no Milanović njenu kandidaturu nije poslao ni na Opću sjednicu Vrhovnog suda niti saborskom Odboru već je i bez njihova mišljenja, vodeći se time da nije obvezujuće, odlučio da prijavljenu neće ni uputiti u Sabor.

Tada se otvorila rasprava je li time prekršio zakonsku proceduru, što je dodatno produbilo "trzavice" s premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem.

DSV je potom i taj poziv poništio i raspisao treći, koji je rezultirao da Vrhovni sud konačno dobije svog predsjednika, odnosno predsjednicu. 

Sabor nije izglasao niti jednog od trojice kandidata za suce Ustavnog suda

Niti jedan od trojice kandidata koje je za suce Ustavnog suda predložila HDZ-ova većina, nije u petak dobio potrebnu podršku 101 zastupnika, stoga će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav morati raspisati novi javni poziv, a Ustavni sud nastavlja raditi u krnjem sastavu od 10 članova.

Niti sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić, ni odvjetnik Mladen Sučević, koje je nominirao HDZ, a niti dosadašnji ustavni sudac Goran Selanec, koji je bio, kako ističu iz HDZ-a, uvjet ljevice, na pojedinačnom, javnom glasanju nije dobio dovoljno glasova za izbor.

Oporba se u glasanje nije uključila.

Sučević je dobio 76 glasova vladajuće većine, a jedan je bio suzdržan, Pajalić je dobio 77 glasova, dok je 76 vladajućih zastupnika kod glasanja o Selancu bilo suzdržano.

- Budući da niti jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, završen je postupak za izbor ustavnih sudaca i slijedom toga Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav uputit će novi javni poziv, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Nakon što su 30. travnja odgodili glasanje o tri kandidata za suce Ustavnog suda, vladajući su tu točku ipak stavili na današnji plan glasanja, unatoč tome što nije postignut dogovor s lijevo-liberalnom opozicijom, a glasanje je bilo javno.

Naime, za izglasavanje ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina, dakle 101 zastupnika. Kako su s ljevice ranije najavili da neće podržati prijedlog tri kandidata koji je HDZ-ova većina Saboru uputila bez suglasja s njima, a posebno ne nakon "ucjena" premijera Andreja Plenkovića da se izglasaju u "paketu" s predsjednikom, tj predsjednicom Vrhovnog suda, tako se i dogodilo.

Odgovornost za to što Ustavni sud nije popunjen i ljevica i vladajući prebacivali su ponovno jedni na druge.

Trojici ustavnih sudaca - predsjedniku Miroslavu Šeparoviću te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu - osmogodišnji mandat istekao je još u listopadu prošle godine, no produžen je za još šest mjeseci, no i taj produženi mandat istekao im je 12. travnja. Od tada Ustavni sud radi u krnjem, 10-eročlanom sastavu, a tako nastavlja i dalje.

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav morat će raspisati novi javni poziv za prijavu kandidata, što znači prolongiranje ove situacije za minimalno mjesec dana, koliko javni poziv traje, a potom slijedi i ustavna stanka u zasjedanju Sabora od 15. srpnja do 15. rujna. 

Burno u sabornici zbog ustavnih sudaca, optužbe 'frcale' na sve strane

Uoči glasanja o prijedlogu tri kandidata za suce Ustavnog suda, koji naposljetku nisu dobili potrebnu podršku, u sabornici se povela burna rasprava zbog traženja stanki i prepucavanja lijeve oporbe i vladajućih oko odgovornosti što taj sud i nadalje nastavlja raditi u nepotpunom sastavu.

- Jedini razlog zbog kojeg danas neće doći do izbora sudaca Ustavnog suda je Andrej Plenković, koji je svjesno i namjerno, kada je osjetio da bi možda moglo doći do nekog razgovora, ali na Odboru i bez licitacije s časnim ljudima, ničim izazvan 'spalio' tri imena, a nitko ne zna zašto, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Naglasio je kako je do dogovora moglo doći, ali nije jer je Hrvatska taoc svevolje i samovolje jedne osobe Plenkovića.

Optužbe su pljuštale i s jedne i s druge strane, a predsjednik Hrvatskog sabora nizao je opomene pa ih je dobar dio zastupnika dobio i po tri pa više nisu imali pravo govoriti.

- Vi blokirate izbor Ustavnog suda. Iz SDP-a su jasno rekli da ne žele izabrati nikoga od trojice, njima odgovara da Ustavni sud ne bude potpun. Govorite laži, dogovorili ste se s nama i onda odustali jer su vam Možemo! i Benčićka zaprijetili raskidom koalicije", navodili su zastupnici HDZ-a, a Hrvoje Zekanović predsjednika SDP-a prozivao je "Hajdaš-Benčić".

Naglasili su kako je parlamentarna većina pokazala odgovornost, što se, kazali su, dokazalo i prilikom davanja podrške predsjednici Vrhovnog suda. 

SDP: Želimo da Ustavni sud bude neutralan

- Sto puta izgovorena laž neće postati istina. U želji za pokoravanjem svih neovisnih institucija Plenković je taj koji je protuustavno vezao procese koji nemaju veze jedan s drugim, a i međunarodne organizacije su vas optužile da namjerno potkopavate vladavinu prava. Ne damo vam da progutate pravosuđe, uzvraćali su iz SDP-a. 

Mi želimo da Ustavni sud bude neutralan, a vi da bude neutraliziran od izvršne vlasti, ustvrdili su.

I iz Možemo! su ustrajali na tvrdnji da je ovu krizu izazvao Plenković jer je "protuustavno i nezakonito" htio rješavati Ustavni i Vrhovni sud u paketu.

- Jedini razlog zašto nije postignut dogovor je uvjet Plenkovića da on želi svoju stranačku većinu u Ustavnom sudu, a mi ne pristajemo na to da ga podjarmljuje. Odgovornost je na vama i vašem voljenom vođi, ucjenama ste htjeli postići svoje ciljeve, naglasili su, a iz HDZ-a odgovorili da je Možemo! zarobio institucije u Zagrebu. 

Raspudić: Jedna i druga strana govore istinu

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) današnju je situaciju ocijenio "iznimnom" jer, drži, i jedna i druga strana govore istinu, no s obzirom da se, kazao je, nikoga osim ljevice nije pitalo za dogovor o kandidatima, u ovom "kalu" nije htio sudjelovati, a Željko Lacković (Klub Nezavisnih i HSU) istaknuo kako oni koji ne glasaju nisu spremni preuzeti političku odgovornost.

Na prijedlog Marijane Puljak (Centar) o promjeni modela izbora ustavnih sudaca, HDZ-ova Danica Baričević joj je poručila da nije "razina" koja može raspravljati o Ustavnom sudu jer je pobjegla s mjesta prometne nesreće.

- Nisam pobjegla jer nesreće nisam bila svjesna, ogrebala sam auto na parkingu, kazala je Puljak te dodala kako joj ne može organizacija osuđena za korupciju govoriti za što je sposobna.

- Onaj tko ogrebe auto, a nije to osjetio, možda ima nekih drugih problema koje mogu dovesti do toga da mu uzmu vozačku dozvolu, uključio se i Jandroković.