Nakon tri tjedna završila je javna rasprava o dva zakona ključna za zdravstvenu reformu. Na Zakon o zdravstvenom osiguranju stiglo je više od 430 komentara, a na Zakon o zdravstvenoj zaštiti njih više od tisuću sto. Najnezadovoljniji su, čini se, mladi liječnici, a kritični su i u liječničkoj komori te primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Odrađivanje jednogodišnjeg staža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nakon završenog studija mladim je liječnicima neprihvatljivo, pokazuju to i ova 333 komentara.
- Stav kolega sa svih fakulteta u Hrvatskoj, dakle Zagreb, Rijeka, Split i Osijek je jasan. Mi ne želimo obavezu rada, nikakvu, pa tako ni ovu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovo je definitivno jedna mjera koja bi mogla potjerati ljude iz Hrvatske jer mladi liječnici koji su se nećkali oko toga ostati ili otići, ovako će sigurno otići van, naglasila je Marina Dasović, predsjednica Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Obiteljska je medicina, kažu u KoHOM-u, pred potpunim kadrovskim i organizacijskim kolapsom. Izmjene zakona ne jačaju primarnu zdravstvenu zaštitu, stoga predlažu.
- Hitno uvesti stimulativne elemente koji bi privukli mlade liječnike u naš sustav. Potrebno je osigurati specijalizacije svima koji to žele za PZZ, povećati plaće, administrativno rasteretiti liječnike, istaknula je Nataša Ban Toskić, dr. med., predsjednica KoHOM-a.
Kritični su i u Hrvatskoj liječničkoj komori - zakoni ne odgovaraju na dva ključna pitanja.
- To su financijska i kadrovska održivost sustava. Dakle, naše primjedbe idu za olakšavanje izbora liječnika, žele li biti privatne ugovorne ordinacije ili djelatnici doma zdravlja. Što se tiče drugih primjedbi, tražili smo da se broj mandata rukovoditelja u cijelom zdravstvenom sustavu, od ravnatelja do šefova odjela ograniči na dva mandata, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
U udrugama pacijenata brojne nejasnoće.
- Na primjer, koja je namjera predlaganja jedne liste lijekova, koja je namjera predlaganja preventivnih pregleda za sve skupine građana, kako će se to provoditi, koliko često? Ima dosta nedorečenosti, to je osnovni dojam, a s druge strane je dojam da se više uređivao sam sustav i prihodovna stranu sustava nego se išlo za pružanjem zdravstvene zaštite građanima, govori Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Koja je sve upitnija zbog nedostatka zdravstvenih radnika.
- Kako kaže svjetska zdravstvena organizacija, zdravstveni radnici trebaju biti u središtu zdravstvenih politika jer bez zdravstvenih radnika i njihovog dovoljnog broja neće biti ni zdravstvene skrbi za naše pacijente, naglašava Luetić.
Samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti više je od 100 praznih ordinacija, a oko 200 liječnika starije je od 65 godina.