"Kad sam rekao da imam invaliditet, većinom me nisu pozvali na razgovor"

Dok u nedostatku radne snage u Hrvatskoj raste broj dozvola za strane radnike, zapošljavanje osoba s invaliditetom neiskorišten je potencijal. Brojni poslodavci radije plaćaju kazne nego da ih zaposle iako prema zakonu oni koji imaju više od 20 zaposlenih obvezni su zaposliti osobe s invaliditetom u visini od 3% ukupnog broja zaposlenika.

- Ne mogu ruke dignuti u zrak, ovo je maksimalno, ne mogu ih niti iza leđa staviti niti raširiti i to je problem, pokazuje nam 33-godišnji Mario Bebek.

To ga nije spriječilo da postane diplomirani sanitarni inženjer i drži motivacijska predavanja, no pronaći posao - priznaje - nije bilo lako.

- Tražio sam posao skoro pet, šest godina. Meni su ruke obuhvaćene, bolujem od rijetke bolesti, imao sam 30 operacija i sve i kad to kažem u predstavljanju... Baš sam testirao kad sam se predstavio i javio na natječaj, kad nisam rekao da sam osoba s invaliditetom pozvan sam na razgovor, a kad sam rekao da sam osoba s invaliditetom većinom me nisu pozvali, kaže Mario.

Srećom, već dvije godine radi u Ministarstvu unutarnjih poslova - gdje su osobe s invaliditetom odavno dobrodošla radna snaga.

- U zadnje tri godine do sada primili smo 80 osoba s invaliditetom, naznačit ću da smo tri godine ranije primili 24, znači da je to ipak pojačano. A što se tiče nekakve kvote od tri posto, mi to daleko prelazimo, trenutno u ministarstvu imamo 763 zaposlene osobe s invaliditetom, kaže Željko Prša, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MUP.

- Imamo ih svugdje i mogu reći da su se pokazali kao vrlo marljivi, vrijedni radnici, dobri zaposlenici, ako ne i bolji od osoba koje nemaju invaliditet, dodaje.

Prošle je godine Ministarstvo rada za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i financiranje sustava profesionalne rehabilitacije uložilo 23,6 milijuna eura. Broj zaposlenih raste.

- S tadašnjih 10.000 osoba iz 2016, godine smo danas došli na gotovo 20.000 osoba s invaliditetom, kaže Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje.

- Ti poslodavci koji ne zadovoljavaju određeni uvjet moraju platiti određenu naknadu u iznosu od 20 posto minimalne plaće, ta sredstva su namjenska i koriste se za sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dodaje.

U prosincu 2024. oko 5200 poslodavaca moralo je platiti naknadu jer nisu ispunili kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.

- U trenutku kada RH ima brojne probleme s radnom snagom, zapošljavanje osoba s invaliditetom je veliki neiskorišteni potencijal, kaže Ana Sršen, predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

- Zato smo napravili ovu knjižicu u udruzi amputiranih koja se zove "Nije kraj" i koja je na jedan simboličan način mjesto susreta poslodavaca i osoba s invaliditetom gdje jedni i drugi mogu vidjeti sve benefite zapošljavanja osoba s invaliditetom, dodaje.

U prvom planu - kaže - trebaju biti sposobnosti osoba s invaliditetom, a ne njihovi nedostaci.