Burne reakcije na ukidanje prireza: dobitnici i gubitnici

Idući tjedan napokon ćemo doznati sve detalje mini porezne reforme, koja bi u 2024. godini dovela do povećanja plaća građana. Najveća novost je da se ukida prirez, dodatni porez koji se plaća uz porez na dohodak, a koji je prihod jedinica lokalne samouprave. Uz to, Vlada najavljuje i povećanje osobnog odbitka, kao i to da će država za dio osiguranika uplaćivati dio mirovinskog doprinosa. Zbog toga bi građanima u džepu trebalo ostati više. No, čelnici lokalnih zajednica (gradova i općina) oštro se protive tomu da im država ukida prirez i time izravno utječe na prihode. Reagirali su i oporbeni zastupnici, ali i predsjednik Zoran Milanović.

Neki i ne znaju što je prirez, a neki ga plaćaju čak 18%. Ovisi o tome u kojem gradu ili općini žive. U Koprivnici prirez nikada nije uveden. Grad Zagreb ima najveći prirez u državi - 18%. U Splitu 15%, Rijeci i Osijeku 13%. Manji gradovi imaju niže stope prireza, a brojni ga nemaju. U Međimurskoj županiji nijedan grad ili općina nema prirez. No prihodi lokalnih zajednica sve su veći. U 2016. prihodi svih općina i gradova iznosili su 10 ,5 milijardi, a 2022. premašili su 17 milijardi kuna.

Nakon ukidanja prireza, gradovi i općine samostalno bi određivali stopu poreza na dohodak. Hrvatska ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, gdje je prirez 12 posto, smatra da bi to državu dodatno dezintegriralo, umjesto da je decentralizira.

Iako podržavaju povećanje plaća, i manji i veći gradovi protive se ukidanju prireza. Obrazloženje zašto se vlast odlučila na ukidanje prireza, trebali bismo dobiti već idući tjedan. 

- To je jedan dobar trik da se prebaci odgovornost s Vlade na gradonačelnike i načelnike, pogotovo velikih gradova. Ja osobno mislim da je udarac od 125 milijuna eura za grad Zagreb velik udarac, ali tu Socijaldemokrati imaju svoj prijedlog. Dakle, slažem li se da treba možda ići u smjeru rasterećenja rada kad je u pitanju rasterećenje i od prireza i od poreza na dohodak? Apsolutno. Dakle, prijedlog Socijaldemokrata je da se digne neoporezivi dio dohotka na 800 eura. Dakle, kako bi plaće sve u Hrvatskoj trenutno narasle 50 eura. Treba ukinuti i prirez, odnosno treba ga jednostavno nivelirati, ali se treba kompenzacijska mjera dati jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama, da se dva postotna poena poreza na dodanu vrijednost usmjeri u gradove i općine, rekao je Davor Bernardić, saborski zastupnik Socijaldemokrata.

- Čak i da nema ove priče o mostu i ćupriji oko neće biti prirez, nego će se zvati veći porez na dohodak, bitno je da ljudi znaju, ili kako bi dotični rekao - da demistificiramo tu priču. Kod prireza, onaj koji prima minimalnu plaću, primjerice neka se radi o jednoj radnici u jednom dućanu, rasterećenje je 1 euro u Zagrebu. S druge strane, ako se prirez ukine, Plenković dobiva oko 100 eura. A Vujčić 350 eura mjesečno. Što to znači? Da prirez uopće ne udara na one koji imaju najmanja primanja. Plenković će osjetiti svaki mjesec 100 eura više, Vujičić će svaki mjesec dobiti 350 eura više, radnica u Konzumu - 1 euro, rekao je Peđa Grbin, čelnik SDP-a.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je  da u Zagrebu nema mjesta za dodatno porezno rasterećenje građana ako se žele zadržati iste cijene javnih usluga.

- Koji grad u Hrvatskoj ima javni prijevoz gdje karta košta 4 kune? Niske cijene dječjih vritća? To se sve financira od prihoda u proračunu. Da bi ostale te cijene, mora ostati to isto porezno opterećenje, rekao je Tomašević.

Tomašević smatra da u Zagrebu nema mjesta za dodatno porezno rasterećenje, no nije želio otkriti o kojoj se dodatnoj stopi poreza na dohodak razmišlja, istaknušvi da treba pričekati detaljnu prezentaciju porezne reforme.

Međutim, izrazio je zabrinutost kako će to rješenje utjecati na velike gradove, s obzirom da bi u njihovoj okolici moglo doći do spuštanja poreznih opterećenja, pa će se gradovi time nadmetati kako bi privukli sve veći broj građana.

Primjerice, Zagreb s milijardu kuna subvencionira javni prijevoz u Zagrebu, ne samo za građane Zagreba, nego i za građane svih okolnih gradova, rekao je Tomašević dodavši da bi, u tom slučaju, Zagrepčani mogli zaključiti kako im se ne isplati drugima subvencionirati javne usluge.

Poručio je i da je Zagreb u specifičnoj situaciji, jer do 2024. godine treba ostvariti proračunski višak kako bi pokrio nelegalni minus u gradskom proračunu koji je naslijedila ova gradska vlast, i zbog kojega kasne plaćanja gradskim ustanovama. 

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u utorak kako najavljeno porezno rasterećenje nije porezna reforma, a za ukidanje prireza rekao je kako je to "kao da se nekome sapuna daska".

- To su prihodi koji nekog vraga znače. To je kao da se nekom sapuna daska. Čemu? O tome nitko nije pričao, nitko nije posebno tražio. Mi ćemo vam povećati plaće - nećete, nego ćete uprijeti prst u nekoga tko je eventualno mogao doprinijeti tome, ali nije jer mu uzimate prihod bez kojeg ne može funkcionirati, ocijenio je predsjednik.

Dodao je kako će sutra uprijeti prstom u te iste ljude i reći i da nisu ispunili svoja obećanja.

- Ovo je nepotrebno manipuliranje, istaknuo je Milanović.