Hoće li porezna reforma pomoći oporavku gospodarstva?

Europska komisija u proljetnim ekonomskim prognozama podignula je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,6 posto, što je još manje od predviđanja Vlade i 2,2 posto. Ostvare li se prognoze, Hrvatska će po rastu gospodarstva biti iznad prosjeka Europske unije. Osjećaju li se i građani kao da smo iznad prosjeka? Glavni pokretač rasta je osobna potrošnja, nakon njezina pada u ožujku pitanje je hoće li usporavanje inflacije pobuditi potrošački optimizam, a velik je pritisak i na povećanje plaća. 

Premijer Plenković otkrio je detalje porezne reforme koja bi trebala biti predstavljena idući tjedan, a temelji se na tri stavke. Vlada će za dio zaposlenih s prihodom do 1500 eura preuzeti uplate dijela mirovinskog doprinosa, povećao bi se osobni dobitak koji iznosi 530 eura, a ukinuo bi se i prirez te lokalnim jedinicama omogućilo da ga dodaju na porez na dohodak. 

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, za emisiju Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekao je da se sindikatima čini da te izmjene nisu najbolje pogođene, a posebno se to odnosi na doprinos za mirovinsko osiguranje. 

-  Mislimo da po tome ne bi trebalo petljati i da ta mjera ide prema subvencioniranju niske cijene rada u Hrvatskoj, što smatram da ne bismo trebali raditi. Čini nam se da postoje bolji mehanizmi kojima bi se moglo u nekoj mjeri povećati plaće. I prije nekoliko godina smo predlagali da se pokuša izvući olakšica za djecu izvan sustava oporezivanja dohotka i time bi se moglo pomoći višečlanim obiteljima, rekao je. 

Rasterećenje plaća 

Kroflin je dodao da je bolje težiti prema sintetičkom oporezivanju svih vrsta dohodaka na kraju godine, uvesti određenu vrstu progresije u porezni sustav, smanjiti donju poreznu stopu, porez na nekretnine. 

- Ovako nam se to čini kao parcijalni iskorak prije predizborne godine koji bi potencijalno mogao imati dugoročne štetne posljedice na mirovinski sustav, rekao je Kroflin. 

Hrvatska udruga poslodavaca tražila je rasterećenje plaća. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, osvrnuo se na detalje reforme koje je iznio premijer Plenković. 

- Mislim da je najbolje pričekati da izađe cjeloviti prijedlog sljedeći tjedan. Mi zapravo cijelo vrijeme komuniciramo da podržavamo porezno rasterećenje. To je vrlo važna poluga jer Hrvatska se suočava s izrazito nepovoljnim demografskim trendovima, manjkom radne snage i ako se ti trendovi nastave, pritisci na tržištu rada će biti još veći te ćemo još teže dolaziti do kvalitetne radne snage, objasnio je Stojić. 

Porezna reforma i demografske mjere 

Stojić je dodao da porezna reforma mora ići u korak s demografskim mjerama kako bi se omogućio ostanak radne snage u Hrvatskoj. 

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera, istaknuo je da je porezna reforma odgovor na ono što može utjecati na rasterećenje plaća i samim time povećanje standarda građana. Podsjetio je da je Hrvatska od 2017. već imala pet krugova porezne reforme i, kako navodi, svaki taj krug pridonio je poreznom rasterećenju i gospodarstva i građana, što pridonosi povećanju dohotka. 

- Najavama novog kruga reformi za iduću godinu dodatno će se povećati plaće pogotovo onima koji imaju ispodprosječne plaće, dodao je. 

Uvjeti za povećanje plaća 

Savić je rekao kako je na Vladi da stvori uvjete za povećanje plaća. 

- Novi krug porezne reforme ide u smjeru fiskalne decentralizacije, ono što se i traži. Vlada stvara uvjete za gospodarski rast i gospodarski oporavak. Povećan je broj ljudi koji su u radnom odnosu, plaće konstantno rastu, rekao je. 

Pogledajte cijeli razgovor: