Centar: Splićani će skupo plaćati odvoz otpada zbog HDZ-ovih loših odluka

Saborski zastupnici Centra upozorili su u petak na lošu situaciju u vezi s gospodarenjem otpadom u Splitu, optuživši gradonačelnika Tomislava Šutu (HDZ) za stanje na Karepovcu i kašnjenje s Lećevicom za što će, kažu, građani Splita računima za otpad skupo platiti loše političke odluke.

- Posljednjih dana gradonačelnik Splita Tomislav Šuta govori o odlagalištu otpada Karepovac, kako je blizu zatvaranja, javno se hvali postotkom odvajanja otpada i govori o cilju od 50 posto. Prije četiri godine odvajanje otpada u Splitu bilo je oko 15 posto, a pred lokalne izbore prošle godine 34,8 posto. To je postignuto promjenom procesa postupanja s komunalnim otpadom i nabavom odgovarajuće opreme za obradu biootpada. Danas, prema podacima samog gradonačelnika, govorimo o 28 posto. Dakle, u samo šest mjeseci pad odvajanja otpada za gotovo sedam postotnih bodova umjesto napretka, upozorila je Marijana Puljak na konferenciji za novinare u Saboru.

- Poništena je, pojašnjava, nabava opreme za jedan biostabilizator, vlastitim sredstvima, iako je postupak bio pred završetkom te se odustalo od nabave dva biostabilizatora, šredera i rotosita preko Fonda, ključnih da se sav biootpad obradi i iskoristi. Interesantno, Split odustaje od opreme, a privatna turistička tvrtka iz Istre preko natječaja Fonda, za obradu svog biootpada nabavlja biostabilizator. Znači privatniku se isplati, a Gradu Splitu ne. Riječ je o opremi koja je, prema procjenama struke, mogla podići stopu reciklaže do gotovo preko 50 posto već do kraja 2025. godine i znatno smanjiti količinu otpada koja završava na Karepovcu, kazala je.

To, ističe, nije tehnički detalj nego politička odluka s vrlo konkretnim posljedicama jer se odustalo od opreme koja je mogla produljiti rok trajanja Karepovca i smanjiti troškove građanima. Naime, zato što se ne smanjuje količina recikliranog i odloženog, već samo u prošlogodišnjih šest mjeseci, građani Splita će platiti takse koje su veće od nabave jednog biostabilizatora, ustvrdila je.

Svjedočimo, napominje, i pokušaju prebacivanja odgovornosti jer gradonačelnik proziva okolne gradove i općine zbog otpada koji se odlaže na Karepovac, a istina je da ti gradovi već traže alternativna rješenja, jer je svima jasno da Karepovac ulazi u završnu fazu, da više nije stabilna dugoročna opcija te da sustav puca po šavovima.

Barbir: Tražimo odgovornost, neka se građanima kaže istina

Puljak je kazala i da je Tomislav Šuta godinama bio na čelu Lećevice. U tom razdoblju nije napravljen ključni iskorak da se centar otvori i da Split i okolne jedinice dobiju sustavno rješenje. Za taj neuspjeh odgovornost snose HDZ, Splitsko-dalmatinska županija, i ljudi koji su tim projektom upravljali. Zbog tog neuspjeha danas smo u situaciji u kojoj Karepovac ide prema zatvaranju, Lećevica je odgođena barem do 2028. godine, a alternativna rješenja su skuplja, lošija i hitna, naglasila je.

Njezin stranački kolega Damir Barbir upozorio je da će građanima Splita računi za odvoz otpada drastično poskupjeti, i to ne malo, nego značajno, možda i dvostruko, jer se otpad neće imati gdje zbrinjavati na razuman i jeftin način.

- A to poskupljenje nije bilo nužno. Postojala su stručna rješenja i konkretni alati da se Karepovac sačuva do otvaranja Lećevice, ali su svjesno zaustavljeni. Tražimo odgovornost i da se prestane s PR-om i prebacivanjem krivnje te da se građanima kaže istina, jer oni će, na kraju, platiti cijenu loših politika i ovakvih odluka, poručio je.

Stručnjak za gospodarenje otpadom Viktor Simončić istaknuo je da je Split imao realnu priliku stabilizirati Karepovac i produžiti mu vijek do otvaranja regionalnog centra u Lećevici. Ključ za to bio je biootpad, jer upravo on čini najveći dio mase komunalnog otpada.

- Oprema čija je nabava poništena nije bila eksperiment, nego provjereno tehnološko rješenje. Da je uvedena, omogućila bi smanjenje količine otpada za odlaganje, sporije punjenje Karepovca i kontrolirano prijelazno razdoblje do regionalnog centra, naglasio je.

- Svaki kilogram otpada koji se obradi i ne završi na odlagalištu znači manje plaćanja za odlaganje, manje troškova prijevoza, manje budućih troškova sanacije, a veća stopa reciklaže znači i izbjegavanje budućih penala, naknada i skupih hitnih rješenja, poput odvoza otpada na veće udaljenosti, upozorio je.

- Zato je važno jasno reći: ne možete istovremeno govoriti o cilju od 50 posto reciklaže i ukidati alat bez kojeg se taj cilj ne može ostvariti. To nisu političke ocjene. To su operativne i ekonomske činjenice, zaključio je Simončić.