Zbrinjavanje otpada: Odlagališta se pune, kapaciteti su na izmaku

Kapaciteti za odlaganje otpada u nekim područjima u Hrvatskoj približavaju se granicama, a istodobno se traže prijelazna i dugoročna rješenja. Split se suočava s ograničenjem kapaciteta na Karepovcu, Zagreb na Jakuševcu, a Kaštijun u Istri rješava problem biootpada. Institucije ističu da su odvajanje otpada, edukacija građana i izgradnja novih centara ključni za smanjenje pritiska na postojeća odlagališta.

O zbrinjavanju otpada u Splitu, Zagrebu, Istarskoj županiji i općenito u Hrvatskoj, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, poštivanju ciljeva koje je odredila EU - govorili su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Andrija Čaljkušić, direktor splitske "Čistoće", Davor Vič, direktor zagrebačke "Čistoće", Mirko Budiša, zamjenik ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša i Anja Ademi, direktorica Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Čaljkušić: Na Karepovcu se godišnje odloži oko 110.000 tona otpada

Procjenjuje se da će splitsko odlagalište Karepovac biti puno do kraja godine. Andrija Čaljkušić kaže da se radi na rješavanju problema. 

U listopadu je bio sastanak u Ministarstvu zaštite okoliša, razgovaralo se o alternativnim rješenjima, rekao je Andrija Čaljkušić. Na sastanku 13. siječnja, kazao je, sudjelovala je i ministrica te predstavnici gradova koji odlažu na Karepovcu i predstavnici gradova koji bi možda zaprimili otpad. U ponedjeljak je isto imao sastanak na sličnu temu, no dodaje kako još uvijek nema rješenja koji bi se mogao obznaniti javnosti, ali se na rješenjima radi.

- Godišnje se na Karepovcu odloži oko 110.000 tona otpada, od toga pola odlaže Split, a pola ostale jedinice lokalne samouprave. Sutra je sastanak s predstavnicima lokalne samouprave koje otpad odlažu na Karepovcu i razgovarat ćemo i na tu temu. Možda neki od gradova pronađu rješenje i više otpad ne budu odlagali na Karepovcu. Time bi Splićani produžili odlaganje otpada na Karepovcu, rekao je Čaljkušić.

Kazao je da razgovori nisu teški i zahtjevni te da su sudionici sastanaka razumni. Zahtjevna je, kaže, situacija, ali se nada da će razgovorima uz pomoć županije, ministrice i fonda za zaštitu okoliša doći do rješenja.

Budiša: Split mora raditi na mjerama odvojenog prikupljanja otpada 

Prije nekoliko tjedana bio je sastanak ministrice s gradonačelnikom, županom i predstavnicima gradova i općina koji odlažu otpad na Karepovcu, kazao je Mirko Budiša. To je generalni smjer kojim treba ići, kazao je, kako bi se premostio period do otvaranja Lećevice, čiji se početak rada očekuje 2028. godine.

- Fond će raspisati natječaj vrijedan 60 milijuna eura gdje će se moći aplicirati i za opremu za odvojeno prikupljanje otpada, opremu za smanjivanje nastanka otpada, kamione za odvoz otpada. Tu će se moći modernizirati i sortirnice otpada, reciklažna dvorišta, ali isto tako imat ćemo i poziv za smanjivanje biootpada vrijedan 2,5 milijuna eura u javnim ustanovama i jedan natječaj od 3 milijuna eura vezan uz sanaciju odlagališta, kazao je Budiša.

Istaknuo je da Split mora raditi na mjerama odvojenog prikupljanja otpada kako bi se smanjio pritisak na Karepovac i to posebno u ljetnim mjesecima. Split i Čistoća trebat će vidjeti u kojoj mjeri se može postojeći kapacitet odlagališta Karepovac koristiti. Osim toga, u cijelu priču, kazao je, uključit će se i tvrtke koje gospodare otpadom kako bi dio otpada preuzimale i obradile ga, odnosno reciklirale.

Odgovarajući na pitanje što se čekalo do sada i jesu li ti natječaji mogli biti i ranije raspisani, kazao je da su oni kontinuirani.

- Svake godine postoje natječaji i to ne samo Fonda, nego postoje značajna sredstva i iz drugih europskih fondova koje naše resorno ministarstvo raspisuje, kazao je.

- Uloga države je da pomogne u sufinanciranju, u tehničkoj pomoći, ali sve operativne mjere se moraju provesti na nižoj lokalnoj razini, rekao je.

Potkraj 2019. godine stopa odvajanja otpada u Splitu je bila oko 3,5%. Tada se počelo s postavljanjem polupodzemnih spremnika. Sada je stopa odvajanja blizu 28%, kaže Čaljkušić. Smatra da to nije mali napredak ako se uzme u obzir da ondje ne postoji sortirnica i kompostana.

- U Splitu trenutačno postoji 980 polupodzemnih spremnika. Mi nastavljamo s postavljanjem polupodzemnih spremnika. Ugradit ćemo odnosno bravice koje nude pravedniji obračun naplate. Idemo i u modernizaciju softverskog sustava i kontinuirano radimo na edukaciji građana. Vodit ćemo intenzivne medijske kampanje kako bi i time produžili vijek trajanja Karepovca, izjavio je Čaljkušić.

Urednica i voditeljica emisije Zrinka Grancarić ponovila je pitanje zašto se o problemu na Karepovcu nije mislilo ranije budući da je Splitu do ljeta preostalo svega nekoliko mjeseci. 

- Lani smo razgovarali s ministricom i imali smo sastanke. Ja sam od srpnja direktor Čistoće i konstantno sam upozoravao na ovaj problem, ali vjerujem da ćemo pronaći rješenje. Svi smo ozbiljni ljudi i vjerujem da ta situacija neće eskalirati, kazao je.

Vič: Zagreb je u manje nepovoljnom položaju nego Split

Govoreći o tome može li se Zagrebu dogoditi situacija s odlaganjem otpada kao što je to slučaj u Splitu, Davor Vič je kazao da je Zagreb u manje nepovoljnom položaju nego Split.

- I mi brojimo zadnje razdoblje odlaganja na Jakuševcu, kao što je bilo i planirano. Trenutačne procjene, koje su vrlo konzervativne, govore nam da do kraja 2029. godine još imamo prostora za odlaganje ovom dinamikom, rekao je Vič.

Naglasio je da Zagreb u zadnje tri godine smanjuje količinu miješanog komunalnog otpada. Nakon što su mjere uvedene potkraj 2022. godine, količina otpada je već u prvoj godini pala za četvrtinu. 

- Nemamo puno vremena, od toga ne bježimo, ali se upravo zato i Centar za gospodarenje otpadom odvija. Trenutačno se aktivnosti odvijaju po dinamici koja je planirana. Studija utjecaja na okoliš je napravljena. Očekujemo lokacijsku dozvolu, paralelno s time radi se glavni projekt koji je zapravo podloga za javni natječaj za odabir izvođača građevinskih radova i same tehnologije, a time i izvedbenog projekta. 

- Očekujemo da bi 2027. i 2028. godinu imali izvedbu radova i kraj 2028. dočekali s Centrom koji kreće u tzv. pokusni, odnosno probni rad koji svi centri za gospodarenje otpadom moraju proći kako bi se tehnologija prilagodila i kako bi onda napokon mogli zaprimati planiranih 395.000 tona, naglasio je Vič.

Napravljena je, kaže, i projekcija što će se događati s otpadom do 2060. godine - po pitanju odvajanja otpada i količina.

Vič: Sva odlagališta u Hrvatskoj, više manje, broje zadnje dane 

Svi kritičari projekta u Resniku, gdje bi trebao biti Centar za gospodarenje otpadom, kažu da su zadani rokovi nerealni, kazala je urednica Grancarić.

Vič je rekao kako je plan ambiciozan. Smatra da su ostali centri imali druge izvore financiranja te da nisu bili u ovakvoj poziciji po pitanju raspoloživih kapaciteta.

- Sva odlagališta na području Republike Hrvatske više manje broje, da tako kažem slikovito, zadnje dane, rekao je. 

Budiša vjeruje da će se Centar u Resniku realizirati u zadanim rokovima.

Govoreći o situaciji na Jakuševcu, Vič je kazao da je sanacija odrona napravljena te da je u sklopu toga napravljeno niz tehničkih rješenja i sigurnosnih protokola koje bi trebali spriječiti buduće nezgode. 

- Osim provedenih istraživanja, sanacija je uključivala i brojne zahvate koji su dodatno učvrstili odlagalište. I zadnja ploha koja se radi, radi se po puno većim sigurnosnim standardima nego do sada, posebno u segmentima koji su se pokazali kao problematičnima, dodao je.

Kaštijun se suočava s preopterećenjem u ljetnim mjesecima

Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun postoji već sedam godina. Međutim, građani Medulina i jednog dijela Pule su izuzetno nezadovoljni i nedavno su ponovno prosvjedovali pred gradskom upravom zbog neugodnih mirisa koji dolaze i koji im značajno otežavaju život. Grad Pule obećao pomoći kao većinski vlasnik.

Anja Ademi kazala je kako potpuno razumije probleme zbog neugodnih mirisa.

- S njima se suočavamo svaki dan i radimo na poboljšanju u svim dijelovima procesa. Važno je naglasiti da Kaštijun nije zakazao tehnologijom (..) nego se suočavamo s preopterećenjem, količinom i kvalitetom otpada koji se događa u ljetnim mjesecima, izjavila je.

Zajedno sa svim komunalnim društvima u Istarskoj županiji partnerski pristupaju tom problemu. Radimo na tome da se prikuplja biootpad. Sva komunalna društva u Istarskoj županiji su to već započela i mi očekujemo rezultate u što kraćem roku, izjavila je.

Problem je, kaže, sezonalnost. U okviru projektne dokumentacije bilo je planirano da će se biootpad prikupljati u kućanstvima i davati oporabitelju.

- Taj dio nije pratio ritam izgradnje CGO-a i to je problem s kojim se suočavamo danas. Baš zbog toga mislim da je politički veliki pritisak na komunalna društva da što više odvajaju biootpad i ti rezultati bi trebali biti vidljivi u vrlo kratkom roku, dodala je.

Komentirajući tu situaciju Budiša je rekao da onda kada se projektirao Centar, išlo se s nekim stopama odvojnog prikupljanja otpada, ali da ti ciljevi očito nisu dosegnuti. Istarska županija je na razini 37% odvojnog prikupljanja otpada, a trebala bi biti na 55%. Upravo ta razlika, kaže, čini dodatni pritisak na sam Centar Kaštijun. 

- Tijekom ljetnih mjeseci, kada nastaje veća količina otpada, prvenstveno taj biootpad, koji je najproblematičnija sastavnica komunalnog otpada, ne odvaja se, ne daje se oporabiteljima, nego se predaje u Centar i zbog toga je Centar Kaštijun primoran sve te viškove voziti na obradu izvan Istarske županije, rekao je.

Za tri dana istječe ugovor odvoza otpada s Pelješca u Otočac

Općinama na Pelješcu za tri dana istječe ugovor s Otočcem gdje su odlagali otpad. Grancarić je upitala je li se moglo organizirati neko bliže rješenje.

- Oćine i gradovi dužni su skrbiti o tome da gospodare otpadom na zakonski način. Pelješac je otpad odvozio u Otočac, jer su se tako dogovorile jedinice lokalne samouprave. Fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je na pomoći svim jedinicama lokalne uprave i samouprave i komunalcima koji imaju takav problem. Uključeni smo u taj problem i bit će riješen, dodao je Budiša.

"Najvažnije je da bude što manja razlika između zatvaranja Karepovca i otvaranja Lećevice"

U vezi s odlaganjem otpada Čaljkušić smatra da je i dalje potrebna edukacija građana. Oni su, kaže, početak u tom lancu koji utječe na samo odlagalište. S većim odvajanjem otpada, tvrdi, produljio bi se vijek trajanja Karepovca i time bi troškovi Čistoći, a i građanima bili manji. 

- Najvažnije je da ta razlika između zatvaranja Karepovca i otvaranja Lećevice bude što manja kako bi nama svima troškovi bili manji, rekao je.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije "Lećevica" trebao bi se realizirati 2028. godine. Iako je u vezi s tim bilo mnogo zastoja, Čaljkušić je optimističan i napominje da se za projekt očekuje odabir izvođača u nekoliko mjeseci. Rok trajanja radova je 18 mjeseci. Misli da se u vezi s tim došlo pred sam kraj i da kašnjenje ne bi trebalo biti veliko.

"Najgora predrasuda je da sav otpad završava na istom mjestu"

Jedna od najgorih predrasuda građana je kad kažu da neće odvajati otpad, jer da sve završi na istom mjestu, tvrdi Vič i dodaje da to nije istina, jer da su sustav, državne inspekcije i zakonski propisi posloženi tako da otpad ne smije završavati na jednom mjestu.

U Zagrebu nema problema ondje gdje su spremnici za odlaganje otpada pod ključem, ali ih ima ondje gdje su spremnici na javnim površinama, tvrdi Vič. Podsjetio je da za drugi slučaj postoji mogućnost izgradnje tipskog boksa, a grad Zagreb bi troškove refundirao. Apelira na predstavnike suvlasnika stanara da se aktiviraju u vezi s tim pitanjem.

Kako Kaštijun rješava problem neugodnog mirisa?

Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u proteklih sedam godina, kaže Ademi, dosegnuo je tu razinu da se o njemu više ne govori kao o odlagalištu, već je postao tvornica, a otpad je sada - resurs. Kvaliteta ulazne sirovine određuje kvalitetu suživota s lokalnom zajednicom. Najveći izazov je, kaže, sezonalnost i udio biootpada u miješanom komunalnom otpadu.

U slučaju da se i ovoga ljeta počne stvarati smrad koji će smetati građanima, Ademi je objasnila na koji način će se to nastojati spriječiti. 

- Dužni smo preuzeti i obraditi sav miješani komunalni otpad kojega donose komunalna društva. Mi ćemo, kao i do sada, pokušati se najbolje organizirati da to napravimo u našem Centru. Ono što ne možemo obraditi, a kako bi smanjili neugodne mirise, obrađivat ćemo na drugim lokacijama, kazala je Ademi.

"Najveći izazov je zaštita okoliša"

Hrvatskoj je cilj bio da 2020. godine reciklira minimalno 50% od ukupne mase komunalnog otpada. Prema podacima iz 2024. odvojeno prikupljanje otpada je 49%, a recikliranja 38%.

- Bitan je krajnji cilj koji nas čeka 2035. godine, kada Hrvatska treba reciklirati 65% komunalnog otpada, a do 10% otpada će se moći odlagati na odlagališta, kazao je Budiša.

Vič ne smatra da Hrvatska zbog infrastrukture kaska za EU oko pitanja odlaganja otpada. Fond za zaštitu okoliša je, kaže, sudjelovao i osiguravao izvore financiranja za nabavu sve bazične infrastrukture. Ako je to bila izlika prije nekoliko godina, onda danas, tvrdi Vič, to više nije slučaj.

Najveći izazov danas je tema zaštite okoliša, pa i gospodarenje otpadom, rekao je. Vidimo što se danas događa. Najmoćnije države izlaze iz klimatskog sporazuma i mislim da tu temu moramo vratiti u javni diskurs, kroz edukaciju, kroz upozoravanje što se može dogoditi ako budemo kaskali.