Hrvatska i Cipar žele Ukrajinu za pregovaračkim stolom u Budimpešti

Predsjednik Cipra Nikos Hristodulidis stigao je u službeni posjet Hrvatskoj. Na Pantovčaku ga je dočekao hrvatski kolega Zoran Milanović, a zatim se u Banskim dvorima sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Ukrajina bi trebala sudjelovati u potencijalnom američko-ruskom samitu u Budimpešti, složili su se u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković i ciparski predsjednik Nikos Hristodulidis.

Američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin dogovorili su se telefonom prošlog četvrtka da će se uskoro sastati u glavnom gradu Mađarske, no Trumpove nade da će se to ostvariti jenjavaju nakon što je pripremni sastanak ministara vanjskih poslova dviju zemalja ovog tjedna odgođen, izvijestio je CNN u ponedjeljak.

- Ako (sastanka) bude, mi smo jasno rekli da su svi pokušaji koji mogu pridonijeti stvaranju mira ili prekida vatre itekako dobrodošli, no jednako tako Ukrajina treba imati svoje mjesto za stolom. Europska unija treba imati svoje mjesto za stolom, rekao je Plenković na tiskovnoj konferenciji s Hristodulidisom u Banskim dvorima.

Ponovio je da bilo kakvo mirovno rješenje treba poštovati temeljna načela međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta jer bi sve drugo značilo nagrađivanje agresora teritorijem i stvorilo opasan presedan.

Hristodulidis je kazao da Cipar podržava svaku inicijativu koja će završiti invaziju i okupaciju Ukrajine, no da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao biti prisutan u Budimpešti.

- Ne može se postići dogovor bez zemlje koja je pod okupacijom, poručio je ciparski predsjednik.

Zelenski je u ponedjeljak rekao da je spreman doći na sastanak u Budimpešti bude li pozvan.

Međunarodne stabilizacijske snage

Također, Plenković je rekao da je sa svojim sugovornikom u utorak pozdravio Trumpov plan za Gazu od 20 točaka, koji je nazvao "polaznom osnovicom".

- Vrlo je važno da bude održiv, da ne dođe do nove eskalacije, a za to je potrebno na razini Vijeća sigurnosti (Ujedinjenih naroda) donijeti odluke, definirati mandat međunarodnih stabilizacijskih snaga koje bi imale mogućnost nadgledati primirje, poručio je hrvatski premijer.

Važno je da se nova situacija na Bliskom istoku iskoristi za sveobuhvatno mirovno rješenje, a to je rješenje dviju država, dodao je Plenković.

Hristodulidis je naglasio da podržava mirovna nastojanja za Bliski istok i vjeruje da EU može imati presudnu ulogu u "konsolidaciji ovih nastojanja".

- Želimo suradnju s Bliskim istokom. To će biti jedan od prioriteta našeg predsjedanja, kazao je predsjednik Cipra, koji će od siječnja 2026. preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a.

Podrška za proširenje EU-a

Europska komisija predstavila je u četvrtak Pakt za Mediteran, strategiju za jačanje odnosa Europske unije i njezinih južnih susjeda, a Hristodulidis ga je nazvao "pozitivnim događajem za cijelo Sredozemlje".

Plenković, koji je rekao kako želi da Pakt bude osnovica za jačanje suradnje sjeverne i južne obale Mediterana, kazao je i da dvije zemlje žele ubrzati proces proširenja Europske unije, a osobito što se tiče zemalja jugoistočne Europe.

Ciparsko predsjedanje Vijećem EU-a veoma je bitno za taj proces u budućnosti, istaknuo je Plenković.

Hristodulidis je rekao da Cipar čvrsto podupire jačanje suradnje na zapadnom Balkanu "uz pridržavanje postavljenih kriterija" te strateško ulaganje u mir, stabilnosti i prosperitet.

Plenković je odnose Hrvatske i Cipra opisao kao vrlo dobre i prijateljske te dodao da su razgovarali i o unapređenju trgovinske razmjene i da se u tom smislu pripremaju poslovni projekti suradnje u kojima će sudjelovati hrvatske tvrtke Končar i Ericsson Nikola Tesla.

Ciparski predsjednik rekao je da je razvoj suradnje izgledan, a naročito u pogledu obrane te da u tom segmentu "želimo uspostaviti okvir za dobru i plodonosnu suradnju".

Cipar je predsjednička republika, a Hristodulidis je ujedno i predsjednik vlade.

Milanović i Hristodulidis o bilateralnim odnosima dviju zemalja

Na sastanku održanom u Uredu predsjednika Milanović i Hristodulidis razgovarali su o bilateralnim odnosima dviju zemalja i složili se da su ti odnosi dobri. Dvojica predsjednika razmijenila su mišljenja i o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u Europi te na Bliskom istoku.

Razgovarali su i o suradnji Hrvatske i Cipra u sklopu Europske unije. Pritom je predsjednik Hristodulidis predstavio ciparske planove i ciljeve za predsjedanje Unijom iduće godine. Tema razgovora bila je i suradnja u sklopu EU MED 9 skupine koju čini devet mediteranskih i južnih članica EU-a. Hrvatska će iduće godine biti domaćin summita EU MED skupine.

Tijekom razgovora naglašena je i potpora mirnom rješenju ciparskog pitanja, u skladu s odgovarajućim međunarodnopravnim okvirom koji podržava cjelovitost otoka.