Opća skupština UN-a: Svjetski čelnici o ratovima i međunarodnom pravu

New York je od jučer središte svjetske diplomacije. S Opće skupštine UN-a, brojni čelnici šalju svoje poruke o svijetu koji potresaju ratovi i sve veće geopolitičke podjele. Među prvima govor je održao američki predsjednik Donald Trump, a s velikom pozornošću prate se i njegovi sastanci na marginama. Pred više od stotinu svjetskih čelnika govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. 

Novinar HRT-a Gordan Žvanović kazao je u Dnevniku kako je pred premijerom Plenkovićem danas gust raspored u New Yorku. Trebao bi sudjelovati na sastanku na vrhu Krimske platforme, zatim na summitu zaštite oceana, održati bilateralne sastanke s premijerima Sjeverne Makedonije i Bangladeša, kao i s predsjednikom Čilea.

- Očekuje ga i okrugli stol posvećen zaštiti od nasilja nad ženama posredstvom tehnologije, rekao je.

Podsjetio je kako je sinoć premijer održao govor u Općoj skupštini UN-a te predstavio iskustvo Hrvatske kao zemlje koja je u jednoj generaciji prošla okupaciju, obranila svoju slobodu i obranila se.

- Za male zemlje poput Hrvatske, rekao je kako međunarodno pravo znači liniju između suvereniteta i vladavine sile, kazao je Žvanović.

Dodaje kako je premijer kazao da Hrvatska stoga nastavlja davati potporu Ukrajini protiv podržava mirovno rješenje koje je utemeljeno na ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Žvanović naglašava kako se Plenković osvrnuo i na rat na Bliskom Istoku za koji je rekao da se zbog prelijevanje energetske krize, njegove posljedice osjećaju.

- Premijer se osvrnuo na iskazivanje vojnih i državnih počasti osuđenom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji i rekao kako takva praksa nije u skladu s vrijednostima EU kojoj se Srbija želi pridružiti. Upozorio je i na situaciju u BiH, gdje se Hrvatima, kao konstitutivnom narodu, uskraćuje mogućnost da budu legitimno zastupljeni, zaključio je Žvanović.

Ruska agresija na Ukrajinu, napetosti na Bliskom istoku, baš kao i američki sukob s Iranom, samo su neke od tema o kojima je govorio premijer Plenković. Ponovio je da Hrvatska poštuje međunarodno pravo, da se zauzima za multilateralizam i suradnju na globalnoj razini, ali dotaknuo se i pitanja proširenja Europske unije kazavši da jugoistok Europe ostaje nedovršeni dio europskog projekta. Europska transformacija zahtijeva iskrenost kada je riječ o prošlosti, a to se posebno odnosi na Srbiju i na nedavni pokop ratnog zločinca Ratka Mladića.

- Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke. To znači poštovanje žrtava i poštovanje povijesnih činjenica, a ne slavljenje zločinaca. Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Europi nakon holokausta. Zato su vojne i službene počasti na njegovu ispraćaju bile uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Govorio je premijer Plenković i o skorim izborima u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je predanost jednakosti i reformama u toj zemlji, ali upozorio na to da se Hrvatima i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost u Predsjedništvu, što je u suprotnosti s Daytonskom sporazumom.

- Rješenja nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pozorno osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući osnovno načelo legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda. Hrvatska se neće nikada umoriti u objašnjavanju zašto su te reforme tako važne i nećemo se nikada umoriti u suprotstavljanju onim političkim snagama koje u svojoj kratkovidnosti ugrožavaju prava konstitutivnog naroda, naglasio je.

Posljednje je ovo zasjedanje kojim predsjeda glavni tajnik Guterres. Pred Ujedinjenim narodima novi su izazovi i velike reforme. 

- Iako od sljedeće godine neću biti glavni tajnik, uvjeren sam da će ova organizacija i djelovati i ustrajati na tome da je mir moguć, da su ljudska prava univerzalna vrijednost. Upravo to mora pobijediti pravo jačeg nad slabijim i omogućiti budućnost za koju se vrijedi boriti, naglasio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Slično razmišlja i francuski predsjednik, koji je uvjeren da se ovaj svijet može promijeniti, da postoji šansa da pravda na kraju pobijedi.

- Moramo se ponovno posvetiti pronalaženju konkretnih rješenja za izgradnju mira. Međunarodnom pravu cilj je osigurati da, u slučaju neslaganja, sila ne bude jedina opcija koja nam je na raspolaganju - te da čak i u ratu neprijatelj ostaje ljudsko biće. To su pouke 20. stoljeća. Oni koji su te pouke zaboravili čine i moralnu i političku pogrešku, istaknuo je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Kao i uvijek poseban ton raspravi dao je američki predsjednik koji je govornicu UN-a iskoristio za nabrajanje osobnih uspjeha. Iako ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje, Trump ima ekskluzivne vijesti - mir je dogovoren.

- Radimo na tome, u suradnji s vođama Rusije i Ukrajine, i to će biti uskoro dogovoreno. To će se dogoditi, i to brzo. Tako brzo da ljudi neće ni shvatiti kako smo dogovorili mir i prekid sukoba, rekao je Donald Trump, predsjednik SAD-a.

No zasad o tome nema konkretnih potvrda, samo poruka ukrajinskog predsjednika da se nada miru prije početka još jedne hladne zime.