Dan građanskog procesnog prava: Povezivanjem teorije i prakse do boljeg pravosuđa

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Vrhovni sud, u suradnji s Pravosudnom akademijom, organizirali su skup "Dan građanskog procesnog prava" na kojem su suci i profesori pravnih znanosti raspravljali o aktualnim pitanjima hrvatskog parničnog postupka.

Među glavnim temama rasprave našla su se neka od najaktualnijih pitanja u sudskoj praksi, poput troškova parničnog postupka, otuđenja stvari ili prava tijekom parnice, žalbi protiv presuda u parničnom postupku te primjene i učinkovitosti oglednog postupka.

Povezivanje znanosti i sudske prakse

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić istaknula je da je suradnja akademske zajednice i najvišeg suda u zemlji u proteklim desetljećima bila neosnovano zanemarena.

Kazala je da Pravni fakultet i Vrhovni sud, kao akteri jedne cijele pravosudne zajednice, ne trebaju biti "odvojeni skupovi" već "skupovi koji se preklapaju" jer imaju zajedničko obilježje u razvoju prava.

- Ovakvi su skupovi susret teorije i prakse - znanost se mora sresti s praksom, a sudska praksa u svojem se kreiranju mora osloniti na teoriju kako bi se dostigli najviši pravni standardi i pravna sigurnost, poručila je Matić.

Osvrnuvši se na ključne probleme, Matić je naglasila pitanje dugotrajnosti postupaka, ali i oglednih sudskih postupaka koji u praksi nisu ostvarili očekivani odjek.

Posebno se dotaknula i pitanja kadrovskih kapaciteta na sudovima, napomenuvši kako nedostatak sudaca ovisi od suda do suda te da se dio pritiska može riješiti boljom unutrašnjom organizacijom i drugačijom raspodjelom rada.

Nužni bolja organizacija i tehnička opremljenost

Profesorica s Pravnog fakulteta Jasnica Garašić naglasila je da je osnovna ideja skupa jačanje suradnje između praktičara i teoretičara radi unapređenja kvalitete pravosuđa, posebice u procesnom dijelu.

Dodala je da zajedničkim diskusijama žele doći do rješenja koja mogu unaprijediti kvalitetu pravosuđa i dati zajedničku snagu pri predlaganju izmjena Zakona o parničnom postupku i srodnih propisa.

Kao glavni problem istaknula je dugotrajnost sudskih postupaka, ali i činjenica da sudska organizacija nije kakva bi trebala biti. Uz nedostatak sudaca tu je i manjak zapisničara te nedostatak tehničke opreme u usporedbi s drugim članicama EU, upozorila je Garašić.

Skupu su se u ime organizatora obratile i prodekanica Pravnog fakulteta Iris Goldner Lang te ravnateljica Pravosudne akademije Kristina Bekavac.

Sudionike su pozdravili i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te zamjenica predsjednika Ustavnog suda Maša Marochini Zrinski.

Habijan podsjetio na ključne zakonske izmjene

Habijan je u izjavi uoči skupa, govoreći o izazova u građanskom procesnom sudovanju, podsjetio na ključne zakonske izmjene kojima je cilj ubrzati i modernizirati sustav.

Uz izmjene Zakona o parničnom postupku kojima su uvedeni novi procesni rokovi i instituti radi veće učinkovitosti, Habijan je stavio naglasak na izvansudsko rješavanje sporova.

- Ove godine donijeli smo novi Zakon o medijaciji i uveli svojevrsnu 'kvazi obvezatnost'. Prije nego što se pokrene parnica u sporovima koji proizađu iz ostavine ili radi naknade štete u sporovima male vrijednosti, stranke prvo dolaze pred Centar za medijaciju, kazao je Habijan, dodajući da je ta usluga za građane besplatna, čime se želi rasteretiti sudove i osigurati brže rješavanje problema.

Najavio je i novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi do kraja godine trebao ići u proceduru, a donosi novine u financiranju te veću teritorijalnu dostupnost besplatne pravne pomoći građanima radi osiguranja pravne sigurnosti i vladavine prava.