Jandroković: Hrvatska u 35 godina izgradila položaj vjerodostojne i pouzdane države

Prije 35 godina, 25. lipnja 1991., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika. U spomen na taj dan u Hrvatskoj se u četvrtak obilježava Dan neovisnosti.

Jandroković: Hrvatska u 35 godina izgradila položaj vjerodostojne i pouzdane države

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je građanima Dan neovisnosti, ustvrdivši da je generacija koja je stvarala hrvatsku državu ispunila svoju povijesnu zadaću te da je Hrvatska u 35 godina izgradila položaj vjerodostojne i pouzdane države u međunarodnoj zajednici.

- Generacija koja je stvarala hrvatsku državu ispunila je svoju povijesnu zadaću, istaknuo je Jandroković na početku sjednice Sabora u povodu današnjeg Dana neovisnosti.

- Neka nam današnji dan pomogne osvijestiti dragocjenu baštinu koju ta generacija ostavlja i podsjeti na snagu zajedništva koja nas je vodila u ključnim trenucima naše povijesti. I neka nas nadahne da s jednakom odlučnošću gradimo Hrvatsku kakvu želimo ostaviti naraštajima koji dolaze - sigurnu, uspješnu i prosperitetnu, poručio je. 

Podsjetio je kako je Sabor prije 35 godina donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti te Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH, kojima su prethodili prvi višestranački izbori, donošenje prvog Ustava i referenduma.

- Kroz te je prijelomne povijesne odluke čvrsto i nepovratno izražena volja hrvatskog naroda da svoju budućnost gradi u slobodnoj, neovisnoj i suverenoj državi, istaknuo je Jandroković.

- Podsjetio je i na dogovoreni tromjesečni moratorij te raketiranje Banskih dvora odmah nakon njegova isteka, ustvrdivši da se tada još jednom pokazalo "s kim Hrvatska ima posla". Hrvatska je konačno suvereno krenula vlastitim smjerom odlukom o raskidu svih državnopravnih veza s ostalim republikama 8. listopada 1991., a put prema slobodi bio je sve samo ne lak, dodao je. 

- Zato danas i uvijek s naročitim poštovanjem odajemo priznanje svim hrvatskim braniteljima, obiteljima svih poginulih i nestalih branitelja, prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, kao i svima koji su sudjelovali u stvaranju, obrani i međunarodnoj afirmaciji naše domovine, poručio je.

Ustvrdio je kako bi u svakom promišljanju o stvaranju moderne hrvatske države ta zahvalnost morala biti nezaobilazna polazišna točka.

Stvarati preduvjete za nove demografske iskorake, poboljšati sustav zdravstva i skrbi

Jandroković je rekao da je Hrvatska u tri i pol desetljeća ostvarila slobodnu, neovisnu i međunarodno priznatu državu, osigurala teritorijalnu cjelovitost, konsolidirala demokratske institucije, postala članicom EU-a i NATO-a, pristupila šengenskom prostoru i europodručju. 

- Izgradili smo položaj vjerodostojne i pouzdane države unutar međunarodne zajednice, naglasio je predsjednik Sabora te dodao kako na ta postignuća možemo i trebamo biti ponosni. 

Jandroković smatra da ovakvi datumi nisu samo prigoda za prisjećanje na prijeđeni put nego i trenutak za promišljanje o smjeru kojim želimo ići. 

- A taj smjer, ocijenio je, mora obilježiti nastavak gospodarskog rasta, praćen daljnjim rastom životnog standarda hrvatskih ljudi. Treba stvarati preduvjete za nove demografske iskorake, poboljšati sustav zdravstva i skrbi za naše starije i ranjivije sugrađane, još snažnije ulagati u znanje, inovacije, istraživanje i nove tehnologije, naveo je. 

Jandroković naglašava da tako usmjerena Hrvatska neće biti prepoznatljiva samo po svojim prirodnim ljepotama, bogatoj kulturnoj baštini ili uspjesima naših sportaša, znanstvenika i drugih pojedinaca, nego i po svojoj konkurentnosti i otpornosti.

Istaknuo je i geopolitičke nestabilnosti, sigurnosne i tehnološke prijetnje s kojima se danas cijeli svijet suočava, ustvrdivši kako će u takvom okruženju uspješne države biti one koje budu znale očuvati političku stabilnost, donositi pravodobne odluke i pretvarati vlastite potencijale u konkretne razvojne prednosti. Hrvatska, drži, za to ima sve preduvjete. 

- A mi, kao izabrani predstavnici građana, imamo odgovornost stvarati zakonodavni i institucionalni okvir koji će pomoći te potencijale pretvoriti u nove prilike za razvoj i napredak. Stvarajmo svojim odlukama uvjete koji će naše mlade potaknuti da svoju budućnost grade upravo ovdje, kod kuće, u državi koja može pružiti sigurnost, prilike i predvidiv okvir za osobni i profesionalni razvoj, rekao je. 

Premijer čestitao Dan neovisnosti: Ponosni na sva postignuća u proteklih 35 godina

Premijer Andrej Plenković čestitao je u četvrtak Dan neovisnosti Republike Hrvatske, izražavajući ponos na sva postignuća hrvatskog naroda u proteklih 35 godina.

- Ponosni na sva postignuća hrvatskog naroda u proteklih 35 godina, nastavljamo predano raditi na poboljšanju kvalitete života hrvatskih građana, jačanju gospodarstva i zastupanju nacionalnih interesa na europskom i globalnom planu!, poručio je premijer u objavi na društvenoj mreži X.

Podsjetio je kako su prije 35 godina, 25. lipnja 1991., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Time je, naglasio je, pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika te je potvrđena volja hrvatskog naroda za uspostavom samostalne države.  

U spomen na taj dan obilježavamo Dan neovisnosti Hrvatske te se prisjećamo hrabrosti, odlučnosti i ustrajnosti hrvatskih branitelja i svih koji su stali u obranu Domovine, kao i državotvorne politike i vodstva predsjednika Tuđmana, naveo je Plenković, čestitajući Dan neovisnosti Hrvaticama i Hrvatima u domovini i inozemstvu, te svim hrvatskim građanima.

Prije 35 godina Hrvatska je krenula u postupak razdruživanja od Jugoslavije

Ustavnoj saborskoj odluci o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske prethodila je odluka hrvatskih građana iskazana na referendumu održanom samo pet tjedana prije, 19. svibnja 1991. Više od 92 posto birača izjasnilo se protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Ustavnom odlukom koju je Sabor donio tog 25. lipnja 1991., a koja ima samo sedam točaka, Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom. Ističe se kako tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak za međunarodno priznavanje. 

Isti dan Sabor je donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Zasjedanje trajalo neprekidno osam dana

Svečana sjednica Hrvatskog sabora održana 25. lipnja 1991. bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i neprekidno trajalo osam dana. Na njoj su doneseni državnopravni akti na temelju kojih je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom, objavio je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

- S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, izjavio je Tuđman.

Pozvao je vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.

Njegove riječi "živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska", zastupnici su popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne. 

Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici koju je nakon izglasavanja akata ključnih za suverenost i samostalnost izgovorio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, koji je vodio svečanu sjednicu.

Domljan: Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!

- Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!, poručio je Domljan, koji je u kasnijim intervjuima otkrio da nije pripremio nikakav govor te da mu je ta rečenica u zadnji čas pala na pamet, čime je ušao u nacionalnu povijest.

Okolnosti u kojima je Sabor donio povijesnu odluku o razdruživanju bile su iznimno teške. Pobuna dijela lokalnih Srba, koja je počela u kolovozu 1990. i u javnosti poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA postupno je prerastala u rat. Tome su prethodili Krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.

Neuspješnima su se pokazali i pokušaji političkog rješavanja krize sastancima predsjednika jugoslavenskih republika.

Europska zajednica pokušala je zaustaviti krizu Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja. Nakon isteka moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, donio odluku o raskidu državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama Hrvatska tvorila dosadašnju SFRJ.

Od 2001. do 2019. 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti, bio je državni blagdan i neradni dan. U prvom desetljeću moderne hrvatske države taj se blagdan slavio 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990., nakon desetljeća komunističkog sustava i jednostranačja.

Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, a 25. lipnja proglašen je Danom neovisnosti. Od državnog blagdana i neradnog dana postao je spomendan i redovni radni dan.