15:35 / 20.04.2022.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Dan proboja iz Jasenovca opet bez zajedničkog odavanja počasti žrtvama

 Kameni cvijet, spomenik svih žrtvama koje su stradale u logoru Jasenovac

Kameni cvijet, spomenik svih žrtvama koje su stradale u logoru Jasenovac

Foto: Sandra Krunic / PIXSELL

Dan proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i ove godine će se održati bez zajedničkog odavanja počasti žrtvama jer na komemoraciji u petak neće biti Koordinacije židovskih općina, koja je nezadovoljna pristupom vlasti tom mračnom dijelu povijesti.

Savez antifašista odlučio je da će u petak, 22. travnja, sudjelovati na obilježavanju dana proboja, Srpsko narodno vijeće (SNV) sutra će objaviti odluku, a Koordinacija židovskih općina ranije je odlučila da će jasenovačkim žrtvama počast odati odvojeno, četiri dana kasnije.

Predstavnici židova će u Jasenovcu obilježiti Dan sjećanja na holokaust

Nezadovoljna što vladajući nisu zakonom zabranili ustaško znakovlje, Koordinacija je odlučila da će u Jasenovcu obilježiti Jom Hašoa - Dan sjećanja na holokaust - 28. travnja, kao što su obilježili prije nekoliko godina, jer se datumi gotovo poklapaju.

Komemoracija na 77. godišnjicu proboja iz najvećeg ustaškog logora proteći će ponovno bez zajedničkog sudjelovanja predstavnika vlasti i onih koji su stradali u Jasenovcu zbog razmirica oko pristupa tom vremenu, a sve je dodatno zakomplicirala izjava izaslanika Ministarstva branitelja Matka Raosa o NDH u Splitu.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Franjo Habulin rekao je da se predsjedništvo Saveza s predstavnicima šest regija iz čitave Hrvatske dogovorilo da idu na državnu komemoraciju.

- Komemoracija nije politički skup, odlazimo u Jasenovac da bi odali počast ljudima koji su stradali od neljudi, to je bila misao vodilja, kaže Habulin.

Smatra kako je krajnje vrijeme da se prekinu rasprave o tome tko će ići, a tko ne jer "ako nismo u stanju ostvariti zajedništvo u sjećanju na žrtve fašizma, kako ćemo biti u stanju rješavati problematiku povijesnog revizionizma koja se nagomilala u posljednjih 30 godina".

Habulin je izjavio kako smatra da se premijer Andrej Plenković jasno ogradio od izjave Matka Raosa na obljetnici HOS-a - "da nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske".

Premijer je na sjednici Vlade rekao da svako povezivanje današnje Hrvatske s ustaškim režimom i poricanjem zločina povijesno netočno, za Hrvatsku štetno, a za Vladu neprihvatljivo.

Još nije poznato hoće li na zajedničkoj komemoraciji sudjelovati SNV iz kojeg su najavili da će njihov predsjednik Milorad Pupovac sutra predvoditi izaslanstvo koje će u selu Mlaka, pokraj Jasenovca, sudjelovati na liturgiji u Hramu Svetog proroka Ilije, povodom Dana proboja logoraša u Jasenovcu.

Uz Savez antifašista na obilježavanju dana proboja u organizaciji Savjeta Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac sudjelovat će i predstavnici romske manjine.

Prijašnjih godina antifašisti i predstavnici žrtava su, uz izuzetak predstavnika Roma, odbijali nazočiti državnoj komemoraciji, a predstavnici vlasti i izaslanici svih nacionalnih manjina i antifašista okupili su se na zajedničkom obilježavanju samo 2020. godine.

Kraus razočaran jer ništa nije učinjeno na zabrani ustaških simbola

Tada je predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus rekao da je došao pružiti ruku suradnje vlastima kako bi "riješili probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu", a od premijera Plenkovića zatražio je donošenje zakona kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.

Habulin je prije desetak dana izjavio da je Kraus razočaran jer vlast nije ništa poduzela oko izmjena zakona kako bi se zabranili ustaški simboli.

- Gotovo dvije godine o tome razgovaramo, pregovaramo, dogovaramo, a na kraju se ništa nije dogodilo, kazao je Habulin.

Ustaški logor Jasenovac bio je logor smrti, a metode ubijanja uključivale su vješanja, ubojstva noževima, maljevima i sjekirama, te vatrenim oružjem. Ubojstva su se izvršavala na raznim lokacijama unutar kompleksa Jasenovac i povezanih logora, te u obližnjim selima.

U proboj iz logora krenulo je ujutro 22. travnja 1945. posljednjih 600 zatvorenika, a preživjelo ih je stotinjak.

Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava, među kojima je najviše bilo Srba (47,627), Roma (16,173) i Židova (13,116).

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!