Objavljeni rezultati državne mature, počinju upisi na fakultete!

Objavljeni su rezultati državne mature. Ove godine lošiji su rezultati iz engleskog, matematike i posebno hrvatskog, kojeg je pao svaki peti pristupnik. 100% postotni uspjeh na maturi ostvarila su 54 maturanta. Objavljene su i konačne rang-liste za upis na fakultete, koji počinju od sutra. Najtraženiji studiji su ekonomija, elektrotehnika, pravo i medicina.

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović predstavio je u srijedu konačne rezultate ovogodišnje Državne mature nakon što su učenici nezadovoljni rezultatima uložili prigovore, njih ukupno 5394, a prihvaćeno ih je 1923 te je broj učenika koji su prošli državnu maturu nakon prigovora 461.

Prije tjedan dana predstavljeni su prvi rezultati Državne mature u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) te je u prvom roku ispitu pristupilo 29. 188 učenika. Broj pristupnika koji su imali rezultate ispod praga prolaznosti bio je veći nego prošle školske godine, 8.258. "Učenici nezadovoljni rezultatima imali su 48 sati da podnesu prigovor te su sada rezultati nešto bolji", rekao je Filipović.

U gimnazijama je nakon prigovora 78 učenika prošlo Državnu maturu, u strukovnim školama 299, a u kategoriji ostali 84 učenika, što je ukupno 461. 

Znatno više prigovora

- Ove godine je u odnosu na prošlu bilo znatno više prigovora 5394 (3, 9 %), dok ih je prošle godine bilo 3300 (2, 4%), prihvaćena su 923 (1, 4%) prigovora, kaže Filipović.

Smatra da svaki pristupnik ima pravo na prigovor, bez obzira koliko je utemeljen. "Jedan pristupnik je u prigovoru naveo da on nije pročitao djelo, ali da njegovo esej ima 500 riječi te smatra da bi zato trebao dobiti barem bod", naveo je Filipović primjer jednog prigovora. Neki su prigovori odbačeni jer su predani izvan roka.

Najviše prigovora bilo je za Hrvatski jezik, zatim Matematiku, Biologiju i Kemiju. "Nisam zadovoljan rezultatima Državne mature, ali podsjećam da je u predpandemijskoj 2019. godini bio sličan broj svih negativnih ocjena kao i ove. Postotak gimnazijalaca koji nisu položili državnu maturu 2019. bio je 9, 4 %, prošle godine 3, 8 % i ove godine 8, 1 %", naveo je Filipović.

'Sam test iz Hrvatskog jezika nije ništa lošiji nego lani'

Nakon privremenih rezultata Državne mature, Hrvatski jezik apostrofiran je kao primjer lošeg rezultata, no to se odnosi samo na rezultate eseja, objasnio je. Sam test iz Hrvatskog jezika nije bio ništa lošiji u odnosu na prethodnu godinu, rekao je ravnatelj NCVVO-a.

- Nastavnica jedne gimnazije rekla je da bi se uspješno napisao esej trebalo bi pročitati djelo, a maturant je izjavio da njegova generacija uglavnom čita sažetke eseja s Interneta. Dodao bih na ova dva primjera da osim što djelo treba pročitati, esej treba i naučiti napisati, a to je zadatak nastavnika u školama, kazao je.

Pozitivni pomaci

Filipović je rekao da ima i pozitivnih pomaka u odnosu na rezultate iz prošle školske godine. Tako je iz engleskog jezika - osnovna razina bilo manje nedovoljnih ocjena, iz njemačkog jezika - viša razina, iz fizike, politike i gospodarstva te geografije. Više negativnih ocjena nego prošle godine učenici su dobili iz hrvatskog jezika, matematike - viša razina, njemačkog jezika - osnovna razina, biologije, kemije, psihologije, povijesti. Jednak udio negativnih ocjena kao i lani učenici su imali iz matematike - osnovna razina, engleskog jezika - viša razina te informatike.

Iznio je i rezultate ispita sa 100 posto točnih odgovora. Najviše takvih učenika, njih 19 ostvarilo je rezultate iz matematike - viša razina, zatim iz fizike 9 učenika, a najmanje iz kemije, geografije i hrvatskog jezika - po jedan učenik.

- Sam test ove godine, po postotku riješenosti - nije bio bitno lošiji u odnosu na prošlu godinu. Loši rezultati iz hrvatskog jezika posljedica su loših rezultata na eseju. Ispod praga prolaznosti u oba dijela bio je 381 pristupnik, kazao je na predstavljanju ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović. 

Više od 23 tisuće novih studenata

Pravo upisa na neki od studija u ljetnom upisnom roku za akademsku godinu 2024./2025. u Hrvatskoj ostvarilo je 23.540 kandidata i kandidatkinja, pokazale su konačne rang-liste objavljene u srijedu na mrežnoj stranici postani-student.hr. U odnosu na prošlu godinu, pravo upisa ostvarilo je 1.901 kandidata manje.

Ukupno 32. 285 prijavljenih kandidata, što je 1.532 kandidata više nego prošle godine, moglo je birati između 1.313 studija na kojima je ukupna upisna kvota 41.174, priopćila je Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Najveći interes , uzevši u obzir omjer broja prvih izbora i kvote, bio je za studij glume na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, fizioterapiju na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, te sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Veliki interes bio je i za kriminalistiku na Policijskoj akademiji "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, te za grafički dizajn i vizualne komunikacije na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Najveći broj prijava prvog izbora imali su: poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, elektrotehnika i informacijska tehnologija i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, poslovna ekonomija (stručni) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te medicina na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon objave konačnih rang-listi ostalo je slobodno 17. 634 mjesta.

Kandidati koji u ljetnom roku nisu ostvarili pravo upisa, mogu se prijaviti za jesenski rok na studije na kojima je ostalo slobodnih mjesta i za koje je visoko učilište odlučilo provesti jesenski upisni rok. Prijave za upis u jesenskom roku otvarati će se pojedinačno za svaki studijski program i trajati će do 18. rujna 2024. godine kada će biti objavljene i konačne rang-liste, stoji u priopćenju.