Potpisan sporazum sa sindikatima, prekinut štrajk u pravosuđu

Sporazum sa sindikatima javnih i državnih službi je potpisan i štrajkaški odbor je donio odluku da se štrajk u pravosuđu prekida. Vlada će, u skladu s potpisanim, na današnjoj sjednici donijeti odluku o 12-postotnoj povišici na plaću državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, kojima će se platiti i dani provedeni u štrajku.

Činjenica je da dio sindikata nije zadovoljan ovom odlukom, samo malo više od 50 posto članova bilo je za takvu odluku. Naime, tražili su povišicu od 400 eura, a sada će dobiti od 70 do najviše 90 eura. Vlada je zadovoljna, a sindikatima je poručila da je to samo prvi korak.

Dio zaposlenika već je dobio povišicu nakon što je bio potpisan Memorandum o razumijevanju. Riječ je o povećanju od 60, 80 ili 100 eura, ovisno o koeficijentu. Sad je riječ o 12-postotnom dodatku. Treći korak trebao bi uslijediti iduće godine stupanjem na snagu novog Zakona o plaćama u državnim i javnim službama i dviju uredbi.

Štrajk u pravosuđu pokrenut je 5. lipnja. Trajao je 52 dana, što ga čini drugim najduljim štrajkom u Hrvatskoj, nakon onoga Hrvatskog liječničkog sindikata 2013. koji je trajao 58 dana.

Slijede razgovori u rujnu

- Sporazum je potpisan sa sindikatima i predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika me izvijestila da je štrajkaški odbor donio odluku o obustavi štrajka. (...) Svi će zaposlenci dobiti punu plaću za srpanj, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na konferenciji za novinare uoči sjednice Vlade. 

Na pitanje boji li se serije novih štrajkova, Malenica ističe da imaju otvoren dijalog sa svim sindikatima s kojima je potpisan memorandum o povećanju plaće preko dodatka od 60, 80 i 100 eura. "To ćemo činiti i u budućnosti", dodao je. Najavio je da slijede razgovori o osnovici u rujnu, a iduće godine stupa porezna reforma.

- Tako da imamo dvije situacije koje će dovesti do povećanja plaća - u rujnu i početkom 2024. Treći korak je nova uredba. Cilj nam je kroz novi zakon i uredbu da nikome ne padne plaća. Kroz proces konsolidacije radnih mjesta može doći i do rasta plaća, ustvrdio je ministar.

Vezano za nagomilane predmete na sudovima kao posljedicu štrajka, rekao je da će se, u dogovoru s predsjednikom Vrhovnog suda, ići prema predsjednicama sudova s uputama i prijedlozima kako odrediti prioritete da bi se nagomilani predmeti riješili prema hitnosti u što kraćem roku.

Primorac: Dogovor državu košta 13 milijuna eura

Ministar financija Marko Primorac izjavio je da će se za ovaj dodatak iz državnog proračuna izdvojiti više od 13 milijuna eura te da to neće nanijeti štetu proračunu. Upitan da prokomentira činjenicu da istu povišicu sada traži i sindikat policije, odnosno ima li u proračunu novca i za njih, rekao je da su ti rashodi "svakako značajni i eventualno i da dalje povećanje ne bi bilo dobro".

- Međutim, ovo što se sada događa, to je nešto što nije dobro, ne iz razloga što će to značajno ugroziti proračun već zbog toga što se cijeli posao na uređivanju tog sustava sada dovodi u pitanje, naveo je dodavši da bi se mogao urediti sustav treba imati usporedivu mjeru, a ako se svako malo donose diskrecijske odluke za jedan sektor to narušava cijeli koncept.

Sve te promjene, ističe, označavaju prijevremenu isplatu uvećanih plaća za pojedine kategorije. To na kraju, prema njemu, znači da svima onima koji su sada obuhvaćeni diskrecijskim odlukama plaća od 1. siječnja sigurno neće rasti toliko koliko bi rasla da nije bilo ovih izmjena.

Rekao je da je to objašnjavano i sindikatima tijekom pregovora, da sadašnje povećanje neće biti startna pozicija za novo povećanje od 1. siječnja. 

Šušković: Nismo se izborili u cijelosti za željeno povećanje, ali učinili smo mnogo

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN RH) Iva Šušković poručila je nakon potpisivanja sporazuma s Vladom da se Sindikat i štrajkaši nisu uspjeli u cijelosti izboriti za željeno povećanje, ali da su učinili mnogo.

- Iako nismo u cijelosti uspjeli izboriti željeno povećanje, kroz dva kruga povećanja učinili smo itekako puno. Za sebe, ali i druge kolegice i kolege u državnoj i javnim službama. Da nije bilo nas i naših aktivnosti, ništa toga ne bi bilo - ni privremenog dodatka za sve niti povećanja od 12 posto u pravosuđu, rekla je Šušković, navodi se u priopćenju SDLSN RH.

Dodatak će se isplaćivati državnim službenicima i namještenicima u tijelima sudbene vlasti i državnim odvjetništvima raspoređenima na radna mjesta s propisanim koeficijentom 2,30 počevši s plaćom za srpanj. Time je završen drugi najdulji štrajk u Hrvatskoj, koji je počeo 5. lipnja sa zahtjevom da se službenicima u pravosuđu poveća plaća za 400 eura. Sindikat je smanjio zahtjeve na 300 eura povećanja nakon što je Vlada, onima s najnižim plaćama, uvela privremeni dodatak na plaću u iznosu od 60 do 100 eura.

Dio dogovora za okončanje štrajka je i povlačenje Vladine odluke da se štrajkašima ne isplati plaća, a njime je i zajamčeno sudjelovanje SDLSN RH u izradi prijedloga uredbe o koeficijentima složenosti poslova temeljem novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Šušković je istaknula da su uspjeli "ispisati sindikalnu povijest".

- Unatoč svojoj trenutnoj zakonskoj nereprezentativnosti, uspjeli smo organizirati zakoniti štrajk zbog zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa što nikome nije uspjelo u novijoj hrvatskoj povijesti, istaknula je Šušković.

Odluku o prihvaćanju Vladine ponude donio je štrajkaški odbor u srijedu, a Šušković je tada poručila da je samo članstvo bilo podijeljeno - od 3000 onih koji su uspjeli odgovoriti na anketu o Vladinoj ponudi, malo više od 50 posto bilo je za prihvaćanje.

Šušković je poručila da se samo zajedništvom, koje je pokazano tijekom štrajka, može napraviti još više.

- Naš će glas itekako biti potreban u procesu izrade Zakona o plaćama i pripadajuće Uredbe. Ta druga faza je isto tako važna, uz nužnost aktivnog uključenja svih naših članova u sustavu, istaknula je u izjavi.