Božinović o policijskoj zaštiti Grabar-Kitarović: Ništa neuobičajeno

Borba protiv korupcije nema nikakvu boju, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jutros u emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada" komentirajući jučerašnja uhićenja u aferi "Sortirnica".

Zbog sumnje u malverzacije s novcem iz fondova Europske unije u velikoj policijskoj akciji na području Rijeke i Međimurja uhićeno je pet osoba.

Božinović je rekao kako je do sada policija dobivala naloge od DORH-a i USKOK-a, a da sada imamo i trećeg ovlaštenog tužitelja u Republici Hrvatskoj, to je delegirani europski tužitelj. Sve više politika dobiva europsku dimenziju pa tako i borba protiv organiziranog kriminala u kojoj je hrvatska policija jako vezana s Europolom, rekao je Božinović.

Podsjetio je da postoji i radni dogovor koji je potpisan između Ravnateljstva policije, MUP-a i europskog tužitelja, pri čemu je osigurana dostupnost policijskih baza koje se trebaju koristiti u slučaju postupaka koje vodi europski tužitelj, jer je u Hrvatskoj sve više europskog novca i zadaća europskog tužitelja je da o tome brine.

"Stalno se u svim državama članicama nešto događa"

Božinović je rekao da se takve afere događaju i u drugim državama članicama Europske unije te da se, kad se pogleda internetska stranica Ureda europskog javnog tužitelja, vidi da ova vijest iz Hrvatske nije najnovija.

- Dakle, stalno se u svim državama članicama nešto događa, provode se akcije, porezne prijevare, namještanja natječaja, i zato postoje institucije koje se time bave, izjavio je potpredsjednik Vlade.

Rekao je da takve afere nisu ugodne, ali da je činjenica da se procesuiraju i da se reagira po svim indikacijama da je negdje nešto počinjeno.

- Zbog toga taj Ured europskog tužitelja i postoji, dodao je Božinović.

O policijskoj zaštiti Grabar-Kitarović: Ništa neuobičajeno

Božinović je komentirao i informaciju da je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i dalje pod policijskom zaštitom.

- To je procedura, zna se kako to ide, odgovarajuće službe rade procjenu, predlažu Vladi, Vlada donosi odluku... Dakle, ništa novo i ništa neuobičajeno, rekao je.

Dodao je da ta vrsta zaštite nije rezervirana samo za bivše ili aktualne dužnosnike, nego se temeljem procjene može odrediti i drugim osobama za koje se procijeni da je njihova sigurnost upitna ili da im prijeti nekakva ugroza.

O povećanju prekršajnih kazni

Božinović je rekao i kako se ide u povećanje prekršajnih kazni za primjerice kršenje javnog reda, osobito širenje mržnje u javnom prostoru do čak 4000 eura, budući da dosadašnje nisu ispunjavale svoju svrhu. 

Pojasnio je kako se radi o zakonu koji je na snazi još od 1977. i da su prva Vlada koja je krenula u izmjene radi povećanje kazni kako bi se sprječavali prekršaji i osuvremenio zakon koji je nastao u drugom vremenskom i ideološkom kontekstu. Napomenuo je kako je uspostavljena međuresorna skupina, jer zakona zahtijeva temeljitu reviziju, odnosno treba donijeti potpuno novi zakon o javnom redu i miru koji je jedna od temeljnih policijskih alata s obzirom na to da se tiče sigurnosti svih građana na javnom prostoru.

Stručna međuresorna rasprava treba dati odgovore na brojna pitanja, rekao je Božinović i dodao kako se pojedini prekršaji ne mogu sankcionirati tako da više košta policijsko postupanje, nego kazna koja se uplati u Državni proračun. S tom praksom se prestaje, osobito za recidiviste, poručio je Božinović.

Upitan zašto u zakonu nije navedeno i isticanje fašističkih simbola pa i specificiranje ustaškog pozdrava, Božinović je rekao kako se zakon u tom dijelu nije mijenjao, jer je za to potrebna opsežnija zakonska izmjena. 

O Schengenu

Vezano uz primjenu schengenskog graničnog režima, Božinović je istaknuo kako funkcionira kako je i pripremljen, podsjetivši da je su 26. ožujka granične kontrole za schengensko područje ukinute i u zračnim lukama.

Vidi se kako je Hrvatska potvrdila da je spremna za granicu Schengena i svi podaci govore da se radi o velikom iskoraku kada su u pitanju sigurnost i protočnost kroz hrvatske granice. Policijski službenici su raspoređeni prema vanjskim granicama Srbiji i BiH, a dio njih, oko 500, radi na kompenzacijskim mjerama koje, prije svega uključuju borbu protiv krijumčarenja migranata i takve slučajeve imamo svakodnevno, rekao je ministar.

Ocijenio je kako smo tu vrlo uspješni i izvijestio da je ove godine dosad uhićeno oko 250 krijumčara. Taj posao nije jako vidljiv, ali je itekako važan za sigurnost RH i EU. Stoga je, istaknuo je, hrvatska policija na razini EU prepoznata kao jedna od najaktivnijh.