19:23 / 19.03.2022.

Autor: Jasmina Popović/Intervju tjedna/Hrvatski radio/I.Z./HRT

Jović: Kako se rat u Ukrajini reflektira na Zapadni Balkan?

Dejan Jović

Dejan Jović

Foto: HRT / HTV

Sada su manje šanse da se destabiliziraju pojedine države Zapadnog Balkana, nego što su bile prije rata u Ukrajini. Zapadni Balkan treba ostati izvan rata i iskoristiti taj geopolitički trenutak koji je sada povoljan za proširenje EU-a na Zapadni Balkan, kazao je Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna". Istaknuo je da Rusija nema problema s proširenjem EU, već NATO-a. EU ne doživljava kao ozbiljnog političkog i sigurnosnog aktera. Ne čini mu se da postoje velike šanse za brzi završetak rata u Ukrajini. Smatra da nije jednostavno obje strane privoliti na kompromis. 

Manje su šanse da se destabiliziraju pojedine države Zapadnog Balkana, nego što je to bilo prije rata u Ukrajini

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov u izjavi za jednu televiziju kazao je da je ulazak BiH u NATO neprihvatljiv. "Otkud znate da nemamo planove protiv Hrvatske, Mađarske, Poljske. Procjenjujemo situaciju i reagiramo", rekao je. Urednica i voditeljica Jasmina Popović izjavila je da je to tek nova "kockica" u mozaiku odnosa u BiH te potencijalni problem. 

Izjava Kalabuhova izlazi iz diplomatskih okvira, dodaje Dejan Jović, prenoseći komentar jednog od sudionika jučerašnje rasprave u organizaciji Foruma za vanjsku politiku. No mi živimo u vremenu u kojem se osim diplomacije događa i rat, tako da se to vidi i u izjavama i postupcima, uključujući i izjavu ruskog diplomata u BiH, napominje Jović.

- Kad je riječ o BiH i Rusiji, treba imati na umu da je za Europsku uniju Zapadni Balkan područje od 5-6 država, ovisno o tome kako gledaju na nezavisnost Kosova, jer države u EU gledaju različito na to pitanje. Za Rusiju je taj Zapadni Balkan zanimljiv samo zbog dvije države koje nisu u NATO-u - Srbije i BiH. Vidjeli smo da su države koje su ulazile u NATO bile predmet interesa ruske politike, npr. Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Onoga trenutka kada su ušle, taj se interes smanjio. No nije potpuno nestao već ima drugu dimenziju, rekao je i obrazložio što pod tim podrazumijeva.

- Izjava "Otkud znate da nemamo planova protiv Hrvatske", koju je potom veleposlanik malo objasnio i rekao: "Imamo planove protiv NATO-a kao takvog i svih zemalja NATO-a" - ne bi trebala previše iznenaditi u ratnom kontekstu. Ali fokus će biti na BiH i Srbiji. To ne znači da je neizbježno da se rat u Ukrajini prelije na Zapadni Balkan. Upravo je obrnuto, ja mislim da su sada manje šanse da se destabiliziraju pojedine države Zapadnog Balkana, nego što su bile prije ovoga rata te da Zapadni Balkan treba iskoristiti tu šansu da u potpunosti ostane izvan rata i da iskoristi taj geopolitički moment koji je sada povoljan za proširenje EU-a na Zapadni Balkan, kazao je Dejan Jović. 

"Dio problema nestao s dnevnog reda, jer su se utišali i akteri" 

Kao dugotrajne probleme Jović je istaknuo pitanje izbornog zakona u BiH, status Republike Srpske u BiH te priznanje Kosova.  

- Čini mi se da je dio problema nestao privremeno s dnevnog reda i da su se utišali akteri koji su na njima inzistirali. Utišali su se upravo zbog toga što je došlo do jednog jedinstva EU-a i NATO-a. Države za koje je izgledalo prije ovog rata, kao da žele "iskočiti" iz Europske unije, primjerice Mađarska i Poljska te Turska iz NATO-a, vrlo brzo su se vratile natrag.

- Postalo je mnogo teže zagovarati rusku poziciju ili biti najbolji prijatelj s Moskvom. To je postala na neki način marginalna i antisistemska pozicija, da ne kažem ekstremna u smislu suvremene europske i euroatlantske politike, izjavio je Jović.

- Ideje o tome da je moguće blokirati NATO zbog konstitutivnih naroda u BiH, koje su se mogle čuti čak i iz Zagreba, sada su potpuno nezamislive. Nezamislivo je, kaže, da bi sada netko htio blokirati NATO zbog takvih stvari. 

Govoreći o Srbiji rekao je da pritisak na nju i Vučića dolazi s obje strane - i s istoka i zapada.

"Rusija nema problema s proširenjem Europske unije"

Jović smatra da se Europska unija treba proširiti. Rusija nema problema s proširenjem EU jer je ne doživljava kao ozbiljnog političkog i sigurnosnog aktera, izjavio je.

- Ona ima problem s proširenjem NATO-a. Prema tome, nikakve reakcije neće biti ako se Europska unija proširi i na cijeli Zapadni Balkan, naglasio je.

"Bosna i Hercegovina je primjer uspjeha Zapada, situacija u Crnoj Gori je na rubu anarhije"

Govoreći o BiH kazao je da je ta država bila "neuspjeh Zapada" od 1992. do 1995. Zapad je napravio ogroman promašaj ondje, a SAD je tu onda uskočio, a ne EU. Od 1995. godina BiH je primjer uspjeha Zapada, jer je, kako kaže, opstala kao cjelovita država.

- Nije bilo pokušaja obnove neprijateljstva od 1995. do danas. Na BiH trebamo gledati kao na uspjeh zapadne politike, a ne samo kao na tadašnji neuspjeh. Naravno u smislu demokratizacije je drugo, ali je BiH geostrateški i geopolitički stabilizirana i mirna. Svatko tko destabilizira BiH radi protiv političkih, vojnih i ekonomskih investicija koje je Zapad već uložio u očuvanje  BiH, istaknuo je među ostalim Jović.

Smatra štetnim najave u vezi s tim da bi na Balkanu mogao buknuti rat.

- Paničarenje da će neizbježno biti rat, a koje se dogodilo prije ukrajinskog rata, samo po sebi je negativan faktor. Ako ljude plašite ratom, a istodobno na TV-u gledaju slike rata iz Ukrajine, dodatno se traumatiziraju vlastitim sjećanjima. Logična je posljedica toga, vrlo štetna, je da pokušaju organizirati samoobranu. Samoobrana znači da će i onaj drugi ići u samoobranu. I eto spirale nasilja, koja je nastala ne iz stvarne situacije na terenu, već iz slike koju pojedini akteri možda i namjerno šire o neizbježnosti sukoba i neizbježnosti raspada BiH i cijeloga Balkana. S tim treba prestati, poručio je. 

Za Crnu Goru kazao je da je duboko podijeljena država. Ona je jedina postjugoslavenska država u kojoj nijedan narod nije u većini, kazao je.

- Crna Gora je praktički bila 30 godina pod vlašću jednoga čovjeka koji je onemogućavao da se razvije jedna vrsta odgovorne opozicije. Čak je tvrdio da Crne Gore nema bez njegove vlasti i da je Crna Gora ugrožena ako on padne s vlast, kazao je. 

Situacija u Crnoj Gori je na rubu anarhije, a u anarhiji svatko može poduzeti sve što želi bez kazne, kazao je Jović te govorio da je  premijer izgubio povjerenje parlamenta, njegov potpredsjednik je vodio akciju da sruši premijera i bio je u tome uspješan te da obojica i dalje sjede u tehničkoj vladi. 

Kolike su šanse za brzi završetak rata? 

Jović ne vidi velike šanse za brzi završetak rata u Ukrajini.

- Ne izgleda mi da je Rusija pokazala toliku slabost kao što se to iz zapadne perspektive u prvim danima govorilo. Izgleda mi da je skoro nemoguće za jednu državu kao što je Rusija da se povuče u ovoj situaciji, jer bi time upropastila i onoliko moći s koliko je ušla u sam rat. A jedini cilj tog rata je bio da poveća rusku moć, kazao je.

EU i NATO su odgovorili, a je li to adekvatno da se zaustavi rat - tek ćemo vidjeti.

- Ako postoji imalo razuma mislim da bi se rat ipak mogao zaustaviti. Jako je teško vidjeti kako se može zaustaviti rat da nitko ne izgubi, kazao je.

Kina u ovom trenutku stoji sa strane i gleda sukob Zapada s Rusijom. Kini to ne bi smjelo previše štetiti, dodaje Jović te iznosi aspekte eventualnih opcija u slučaju pobjede bilo koje od strana i eventualnih nereda u Rusiji. Smatra da nije jednostavno strane privoliti na kompromis, koji mora biti utemeljen u tome da nitko ne izgubi obraz i moć.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!