Demografska bomba otkucava: RH se priprema za milijun starijih od 65

Hrvatska se ubraja među zemlje s najstarijim stanovništvom u Europi i svijetu, a stručnjaci upozoravaju da će starenje stanovništva u idućim desetljećima dodatno opteretiti mirovinski, zdravstveni i sustav socijalne skrbi. O izazovima koje donose demografske promjene te o mogućim rješenjima raspravljalo se u emisiji "Otvoreno".

Klempić Bogadi: Hrvatska je među najstarijim zemljama svijeta

Voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija Sanja Klempić Bogadi upozorila je da je proces starenja stanovništva u Hrvatskoj već duboko uznapredovao.

- Hrvatska je u vrhu prema starosti stanovništva, ne samo u Europi, nego i u svijetu. Medijalna dob je 45,5 godina. To nam govori koliko je proces starenja u Hrvatskoj odmakao. Zbog starenja i iseljavanja nam se dogodio manjak na tržištu radne snage i počeli smo intenzivno uvoziti radnu snagu, rekla je.

Dodala je kako će se pod sve veći pritisak naći i mirovinski sustav.

- Pitanje je koliko mirovinski sustav može ovako funkcionirati. Jasno je da će prije ili kasnije Hrvatska morati povećati dob odlaska u mirovinu. Opterećen je i zdravstveni sustav. Stariji ljudi trebaju puno veću skrb, upozorila je.

Istaknula je da se Hrvatska mora pripremiti za rast broja osoba starijih od 80 godina.

- Demografsko starenje je proces koji je nezaustavljiv. Kroz migracije ga nećemo moći zaustaviti. Sve veći je broj ljudi starijih od 80 godina. Oni najčešće imaju značajan broj kroničnih bolesti. Moramo se pripremiti za to da će država puno jače morati sudjelovati u skrbi za starije.

- Smanjuje se veličina kućanstava, mijenja se tip obitelji, sve je manje djece, a velik broj iseljene djece ne može pružati svakodnevnu pomoć. Hrvatski javni sustav će se apsolutno morati reformirati, poručila je.

Bogdanović: Gerijatrijska medicina nije luksuz nego nužnost

Neurolog i specijalist gerijatrijske medicine Nenad Bogdanović iz Karolinske sveučilišne bolnice u Stockholmu istaknuo je da Europa od država članica traži razvoj gerijatrijske medicine.

- Europa od svih zemalja Unije traži da usuglase standard gerijatrijske medicine. To nije samo Hrvatska, nego i cijeli jugoistok Europe, kao i istočne zemlje. Konferenciju o gerijatrijskoj medicini smo organizirali kao završni sastanak projekta kojeg je podržala EK. Senzibiliziramo države koje još uvijek nemaju medicinu da počnu razmišljati kako započeti sa strategijom. To nije medicina starosti, nego specijalnost kompleksnosti bolesti starijih osoba, rekao je.

Upozorio je da budući liječnici još uvijek nemaju dovoljno znanja iz tog područja.

- Još uvijek nemamo dodiplomsku nastavu tako da mladi liječnici koji izlaze s fakulteta još uvijek ne znaju što je to. Diskusija se pokazala plodonosnom. Sudionici su pokazali da nije "pet do 12" nego "12 i pet", kazao je.

Smatra da je ključno znanje prenijeti u primarnu zdravstvenu zaštitu.

- Moramo spustiti znanje o gerijatrijskoj medicini na praksu, na liječnika obiteljske medicine koji će prepoznati probleme i intervenirati. Tako možemo uštedjeti velika financijska sredstva, naglasio je.

Ćorluka: Ljudi odustaju od prava zbog administracije

Dopredsjednik HUP-ove udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi Pavo Ćorluka smatra da bi starijim osobama trebalo omogućiti što dulji ostanak u vlastitom domu.

- U tom dijelu smo relativno daleko otišli. Liječnici obiteljske medicine su nositelji cijelog procesa. Oni imaju najveća saznanja o korisniku koji boravi u kućnim uvjetima. Mi smo jako fragmentirani, imamo određene službe koje odrađuju posao na terenu, ali moramo vrlo brzo sve povezati u jednu cjelinu, ne gledajući što pripada zdravstvu, a što sustavu socijalne skrbi, rekao je.

Kritizirao je složenost sustava.

- Administracija ljude dovede do toga da odustanu od ostvarivanja svojih prava. Sve treba krenuti od liječnika opće prakse. Određene usluge se previše odobravaju preko liječnika, ali i kroz zdravstveni sustav. Mislim da bi sustav socijalne skrbi trebao biti više povezan sa zdravstvenim sustavom primarne zdravstvene zaštite, ustvrdio je.

Naglasio je da smještaj u domovima treba biti posljednja opcija.

- Zadnje o čemu trebamo razmišljati je smještaj u domovima. Imamo centre koji se grade i koji će polučiti dobre rezultate, pitanje je koliko će lokalna samouprava biti angažirana. Ne volim podjelu na privatno i javno, to trebamo nadići, vodilja nam mora biti kvaliteta usluge. Imam podatak o tome da je najveći postotak starijih ljudi izjavio kako im je problem usamljenost, rekao je Ćorluka.

Mađerić: Fokus je na korisniku i dostupnosti usluga

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je da država već provodi niz mjera kako bi odgovorila na izazove starenja stanovništva.

- Ministarstvo u suradnji s ostalima, kao i Vlada u cjelini, provodi niz strateških, zakonodavnih i projektnih aktivnosti. Prošle godine donijeli smo operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi. Po prvi puta smo razjasnili i postavili ciljeve kako usmjeriti politiku skrbi o starijim osobama. Glavni fokus je na korisniku, vidjeti njegove potrebe i voditi računa o regionalnoj zastupljenosti, rekla je.

Dodala je da su lokalne jedinice uključene u procjenu potreba stanovništva.

- Prepustili smo županijama i JLS-ovima da detektiraju usluge koje su im najpotrebnije. Na temelju tih aktivnosti i potreba, Vlada i ministarstvo provode mjere. Imamo niz pozitivnih pomaka, neki od njih su centri za starije - sveukupno njih 18, kazala je.

Naglasila je da je država osigurala sredstva za razvoj novih usluga.

- Vlada je prepoznala taj prioritet i osigurala sredstva. Ovdje, osim smještaja, gdje će biti oko 1.800 mjesta, preko 4.500 korisnika je uključeno u deinstitucionalizira