Crnković: Osnovna poruka djeci mora biti da nasilje nije prihvatljivo

Šokantan napad nožem u zagrebačkoj školi potresao je javnost. Zašto djeca posežu za oružjem, koliko su zabrinjavajući trendovi nasilja među djecom te kako poboljšati sigurnost u školama neke su od tema o kojima su raspravljali gosti u emisiji 'Otvoreno'.

Tko je trebao uočiti znakove rizičnog ponašanja? Koliko su zabrinjavajući trendovi nasilja među djecom? Jesu li školski djelatnici za sigurnost uvedeni nakon tragedije u Prečkom dovoljni? Ovo su samo neka od pitanja koja se nameću nakon napada nožem u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi, u kojem su izbodeni učenik i zaposlenica škole.

Karin: Krizni tim nastavlja raditi dok god bude potrebno

Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin istaknuo je kako je posjetio danas škole te da je ona radila po normalnom rasporedu, a krizni tim koji je poslan tamo nakon napada koji se dogodio u petak još uvijek radi.

- Preko vikenda je bilo negdje oko 50 nastavnika, učitelja i djece koji su zatražili psihološku pomoć, a krizni tim će i dalje nastaviti raditi ovisno o procjeni koliko će dugo biti potrebno, ali sigurno da će ovaj tjedan još raditi, kazao je.

- Oni su pokazali stvarno veliku pomoć i ravnatelj je stvarno zahvalan za sve ono što mu se pomaže. Svi smo tu zajedno da ovaj incident koji nas je sve potresao što lakše prebrodimo, dodao je.

Karin je naglasio da počinitelj, koji je učenik škole u kojoj se napad dogodio, također zahtijeva stručnu pomoć, dodavši da njegova obitelj ''sigurno prolazi teške dane'' te da će i njima trebati pomoć.

Crnković: Osnovna poruka djeci mora biti da nasilje nije prihvatljivo

Marija Crnković, klinička psihologinja iz Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na pitanje zašto djeca posežu za oružjem je naglasila kako je ''teško dati odgovor'' s obzirom na to da to ovisi o ''puno detalja''.

- U ovakvim situacijama postoji cijeli niz mogućih uzroka, od bioloških karakteristika, uvjeta odrastanja, ranijih iskustava, moguće izloženosti nekakvom nasilju otprije iz kojeg dijete uči nasilne oblike ponašanja i izloženost raznoraznim nasilnim sadržajima je sve što doprinosi tome da se povećava razina nasilja, pojasnila je.

Crnković je upozorila kako je kod bilo kakvog nasilnog ponašanja potrebno reagirati uključujući od najmanjih znakova nasija te od najranije dobi djetetovog razvoja, ali na adekvatan način.

- Nećemo za svaku dječju svađu ili kad se potuku u parku dok su niže kronološke dobi zvati policiju i alarmirati sustav. Međutim, ako se to događa učestalo, opetovano i ako izaziva ozbiljnije i dugotrajnije posljedice kod jednog ili više djece i ako stručnjaci koji su u bližoj okolini djeteta ne uspijevaju riješiti nasilno ponašanje u nekakvom razumnom vremenskom roku onda se definitivno mora uključiti dodatan broj stručnjaka, ustvrdila je.

Pri tome je istaknula stručne službe, obrazovno-odgojne ustanove poput vrtića i škola do zdravstvenih ustanova, socijalnog sustava te policije.

O mogućnosti predviđanja nasilnog ponašanja u ovakvom slučaju gdje je dijete ponijelo nož u školu, Crnković ističe kako je ''nemoguće je biti vidovit'' dodavši da se od stručnjaka često očekuje da su trebali nešto ''znati ili vidjeti''.

- Lako je biti general poslije bitke i razmišljati i gledati unatrag te upirati prstom. To su presložene situacije, a ljudska psihologija te patologija djece i mladih osoba je presložena da bismo mogli tako jednoznačno govoriti, poručila je.

- Ono što je osnovno je da nasilje ne može biti prihvatljivo u bilo kojoj dobi i na bilo koji način te je to poruka koju bi djeca od najranije dobi trebala dobivati kao i ona da nasilje ima svoje posljedice, dodala je.

Turalija: Ovo nije prvi nož u obrazovnom sustavu ove godine

Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske istaknuo je djelatnicu škole odnosno spremačicu koja je intervenirala prilikom napada, zbog čega je zadobila teže tjelesne ozljede, ali i ostale djelatnike škole koji su ''svojim nesebičnim ponašanjem spriječili još veću tragediju''.

- Mi stalno naglašavamo da je svaki kotačić u obrazovnom sustavu i ustanovi bitan. Kad smo prošle godine nakon tragičnog događaja u Prečkom tražili da Ministarstvo plati tetama spremačicama dežurstva na vratima, jer su uglavnom one djelovale u tom prelaznom periodu, oni za to nisu imali sluha. Zato mi je pomalo licemjerno kad slušamo ovih dana poruke upravo iz Ministarstva u kojima se izražava velika zahvalnost, naglasio je.

Turalija je poručio da ''ovo nije prvi nož koji smo imali u obrazovnom sustavu ove godine'' podsjetivši na slučaj u Varaždinu gdje je dijete na nastavu donijelo ''veliki kuharski nož''.

- Nama su se u Sindikat javile kolegice koje su tražile zaštitu jer su se osjećalo ugroženo nastaviti nastavu s tim djetetom. Posljedica je nedjelotvoran sustav, znate što se dogodilo u toj školi? Nastavničko vijeće je izglasalo mjeru isključenja iz škole jer kad donesete oštri ili ubojiti predmet ili kad nekoga emocionalno ili fizički povrijedite predstavlja ponašanje koje ulazi u najteže oblike ponašanja, a jedina mjera u srednjim školama je isključenje, objasnio je.

Pritom je naglasio kako to isto dijete i dalje ide u tu školu, u drugi razred.

- Završila je nastavna godina, a ravnatelj nije iskoristio svoju ovlast da na osam dana suspendira učenika iz nastavnog procesa. To dijete ima ADHD poremećaj i to su uzeli kao olakotnu okolnost da ono ostane u razredu, kazao je.

Perčin: Zaštitari u školama rade brdo drugih poslova, umjesto sigurnosti

Predsjednik HUP Udruge zaštitarske djelatnosti Ante Perčin komentirao je pitanje sigurnosti u školama pri čemu je podsjetio da je u roku od dva dana nakon napada u Prečkom Grad Zagreb pokrio 142 škole sa zaštitarima.

- Zaštitari su praktički bili htijenje roditelja koji nisu htjeli da njihovo dijete završi na isti način kako malodobni dječak u Prečkom. To je bila klasična mjera zaštitara na vratima da netko ne bi unio hladno ili vatreno oružje u prostor škole, kazao je.

Perčin je ocijenio da je, unatoč višem stupnju kvalifikacija i obuke koje su zaštitari u školama potrebni savladati, negdje putem ''iščezla mjera'' koja bi im dala ovlasti da ''pregledavaju pri ulasku i izlasku'' iz škole.

- To je propisano u prvom pravilniku, kako osobe ulaze u prostor, ako odlaze nekome da ih prati, da ih isprati, izlazi van, da se moraju najaviti pola sata prije, da osoba koja vrši identifikaciju može i pregledati stvari, ruksake, torbe i slično, istaknuo je.

- Ti ljudi su zaposleni i postali su dio kolektiva, a oni su jedini sigurnjaci u tom prostoru. Ima se dojam da oni rade brdo drugih dodatnih poslova, a ne same poslove zaštite. Oni više nisu na vratima, dodao je.

Također je naglasio kako su zaštitari u školama često ''ubodeni u ustanove'' gdje djeluju među školskim osobljem ''koje nema prevelikog znanja o sigurnosti'', a njihove obveze bivaju ''raspršene''.

- Mjera pregleda ulaska je dosadna i može biti zamorna, a ponekad i stigmatizirajuća, ali jednostavno ako želite štiti neki prostor morate znati tko je unutra i morate pregledati osobu, kazao je.