Dombrovskis za HTV: Najbolji način da riješimo ekonomske posljedice rata je da zaustavimo rat

Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis u posjeti je Hrvatskoj, a glavne teme su ulazak Hrvatske u eurozonu, inflacija te nacionalni plan oporavka i otpornosti. Dao je i intervju za središnji Dnevnik HTV-a.

O rastu cijena u Hrvatskoj

Dvadesetak dana od uvođenja eura Hrvatska se zapravo još pomalo bori s rastom cijena. Da je dnevna kupovina skuplja nego u drugim zemljama znali smo već i prije. Na pitanje kako tumači da su u nekim istim trgovačkim lancima isti proizvodi u zemljama poput Njemačke i Austrije jeftiniji nego u Hrvatskoj Dombrovskis je rekao kako prvo čestita hrvatskoj vlasti i narodu na velikom uspjehu priključenja europodručju i Schengenu, što nam je uspjelo u manje od 10 godina od priključenja EU-u.

- Što se tiče porasta cijene to je doista nešto što se mora pomno motriti. Treba reći da su hrvatske vlasti pomogle implementirati niz mjera da se uhvate u koštac s povećanjem cijena, uključujući i dvostruko iskazivanje cijena. Također, inspekcija koju su uvele hrvatske vlasti koja može naplatiti kazne zbog neopravdanog povećanja cijena. Ako pogledate inflaciju u eurozoni i u Hrvatskoj također treba reći da ona manje-više slijedi iste tendencije. Inflacija u Hrvatskoj je niža od inflacije u zemljama srednje i istočne Europe koje su već prije uvele euro. Važno je razmotriti te dvije stvari odvojeno, viša inflacija i u eurozoni i globalno, dodao je.

Inflacija u eurozoni

Hrvatska je ušla u eurozonu u trenutku visoke inflacije. Europska središnja banka (ECB) najavila je podizanje referentne kamatne stope. Upitan trebaju li se građani bojati što će se događati s njihovom postojećim kreditima i kamatama Dombrovskis je istaknuo kako ECB sada stišće monetarnu politiku, što uključuje povećanje referentnih kamatnih stopa da bi se borila protiv porasta inflacije te da je to  standardni odgovor monetarne politike.

- Naravno to će uključivati i porast troškova kredita, odnosno rate kredita. Rate kredita, ako je kamata fiksna neće se mijenjati, a ako je varijabilna kamata onda će se rata podizati kada i referentna kamatna stopa, dodao je.

Istaknuo je kako je prošlih godina bila inflacija niska, a sada se moramo naviknuti na više kamate.

O činjenici kako nijedna financijska institucija nije najavljivala ovakvu eksploziju inflacije te koliko možemo biti sigurni u aktualne najave da će inflacija zaista usporiti naglasio je kako je, kada se pogleda sveukupna situaciju u eurozoni, inflacija već možda došla do svog vrhunca u prosincu prošle godine.

- Očekujem postupno smanjivanje inflacije kroz ovu godinu. No, u svakom slučaju odgovor monetarne politike bit će temeljen na činjenicama i podacima. To znači promatranje inflacije i adekvatne odgovore - onda pomaže imati konzistentnu mješavinu makroekonomske politike gdje imate fiskalnu i monetarnu politike koje se međusobno ne proturječe. Zbog toga mi sa strane Europske komisije ne preporučujemo fiskalne poticaje ove godine u cijelosti nego se zalažemo za načelno neutralan fiskalni stimulans kao ne bismo proturječili monetarnoj politici, objasnio je Dombrovskis.

Kako preživjeti u krizi životnih troškova

Svjetski ekonomski stručnjaci kažu da će glavna svjetska kriza iduće dvije godine biti kriza životnih troškova. Kažu prošlo je vrijeme jeftine energije, jeftinog novca, jeftine hrane. Na pitanje kako preživjeti u tim okolnostima izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis je rekao da ako pogledamo na ono što imamo na tržištu su visoke cijene energije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

- To je dovelo i do povećanja cijena energije i problema opskrbe hranom u zemljama u razvoju. Znači to je nešto s čime se očito moramo uhvatiti u koštac. Najbolji način da riješimo ekonomske posljedice rata je da zaustavimo rat. Moramo staviti ekonomski pritisak na agresora Rusiju i ponuditi nužnu pomoć Ukrajini. Istodobno moramo se nositi s time i olakšati konkretne posljedice i zato je Europska komisija nastavila i ove godine politiku iz prošle godine kada je uvedeno niz mjera da se smiri situacija na energetskim tržištima i uveden i niz mjera da se olakša dostupnost hrane, istaknuo je.

Pomoć Ukrajini

Osamnaest milijardi eura pomoći ove godine Ukrajini iz EU-a, a 3 milijarde eura već su uplaćene prošlog tjedna. Upitan koliko dugo može EU pratiti takav tempo pomoći Ukrajini Dombrovski je rekao kako je njegovo mišljenje - dok god je to potrebno.

- Ne možemo dopustiti da nas zahvati neka vrsta zamora ratom dok god traje ruska agresija. Cijelo to vrijeme mora trajati naš odgovor, sankcije protiv Rusije, izolacija Rusije na međunarodnoj sceni kako bi se smanjila ruska sposobnost da financira i vodi rat te nastavak podrške Ukrajine. Ovih 18 milijardi eura makroekonomske pomoći plus drugi programi pokrivaju dobar dio potreba Ukrajinaca za financiranjem ove godine i očekujemo da to naši međunarodni partneri također nastave, rekao je Dombrovskis.