Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis sastao se u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Na sastanku su bili i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Glavne teme - ulazak Hrvatske u eurozonu, inflacija, nacionalni plan oporavka i otpornosti....
Visoki dužnosnik Europske komisije (EK) Valdis Dombrovskis rekao je u ponedjeljak u Zagrebu da je svjestan zabrinutosti hrvatskih građana zbog poskupljenja nakon što je zemlja 1. siječnja uvela euro, ali se porast cijena događa u vrijeme visoke inflacije u cijeloj eurozoni.
- Ova promjena na euro događa se u kontekstu visoke inflacije, ne samo u Hrvatskoj nego i u eurozoni tako da treba naglasiti da su bitne mjere podrške kućanstvima i tvrtkama, rekao je Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK-a za gospodarstvo u interesu građana.
- Što se tiče cijena, svjesni smo određenih zabrinutosti, pogotovo u sektoru usluga, a vlada na te zabrinutosti odgovara, dodao je nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Sastanku Plenkovića i Dombrovskisa prisustvovali su i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Izvijestili smo ga o kretanju inflacije u prošloj godini. Ona je oko 10,8 posto prema podacima DZS-a, što je niže nego u članicama EU-a koje nisu u europodručju, a čak je niže i od dosta članica koje su u europodručju, rekao je Plenković.
- Vjerujemo da smo s našim paketima pomoći uspjeli pomoći i hrvatskim građanima i gospodarstvu na primjeren način, ciljajući prije svega najranjivije skupine, dodao je.
Dombrovskis se osvrnuo i na nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši kako se sve odvija po planu.
Hrvatska je već primila 40 posto sredstava i trenutno radi na zahtjevu vezanom uz treću isplatu, rekao je.
Ministar Primorac komentirao je podizanje kamatnih stopa ECB-a kako bi se suzbila inflacija i apelirao na građane da budu oprezni prilikom zaduživanja.
- Nakon što sam stupio na dužnost ministra, upozoravao sam već na ove probleme. Isticao sam da je jedino rješenje protiv inflacije postupno povećanje kamatnih stopa i apelirao već tada na građane i poduzetnike da fiksiraju svoje obaveze ako imaju kredite ugovoreno po varijabilnoj kamatnoj stopi, istaknuo je Primorac.
Dombrovskis: Inflacija u Hrvatskoj niža nego u zemljama koje su izvan eurozone
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je da su u Komisiji svjesni zabrinutosti zbog rasta cijena nakon uvođenja eura, no istaknuo je da je razina inflacije u Hrvatskoj usporediva s razinom u eurozoni, a niža nego u zemljama srednje i istočne Europe koje su izvan eurozone. Dombrovskis je to rekao u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) nakon sastanka s guvernerom Borisom Vujčićem o uvođenju eura u Hrvatskoj.
Dombrovskis u Hrvatskoj boravi u povodu sutrašnje konferencije Vlade i HNB-a "Hrvatska - 20. članica europodručja", a tu je priliku iskoristio kako bi čestitao građanima i vlastima na velikim postignućima vezano za ulazak u eurozonu i šengenski prostor. Također je rekao da je proces uvođenja eura bio dobro pripremljen te da je u svim segmentima prošao glatko. No dodao je da su u Komisiji svjesni zabrinutosti zbog rasta cijena u pojedinim sektorima i od strane određenih pružatelja usluga.
Istaknuo je mjere kojima se Vlada bori protiv toga, poput lista za usporedbu cijena koje bi trebale pružiti transparentnost, pristupanja poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, kao i inspekcijskih nadzora koji mogu rezultirati kaznama za one koji su uvođenje eura iskoristili za neopravdano podizanje cijena. Dodao je da je jedan od važnih elemenata u uvođenju eura zaštita potrošača, što uključuje i praćenje cijena, i na te se aspekte obraća velika pozornost.
- Stoga je, iz perspektive zaštite potrošača, važno osigurati da nema neopravdanog podizanja cijena, a hrvatske vlasti upravo to i čine, ustvrdio je.
Također, za razliku od prije, jasno je da se uvođenje eura u Hrvatskoj dogodilo u trenutku sveprisutne i prekomjerne inflacije, no Dombrovskis je pritom napomenuo da je razina inflacije u Hrvatskoj (za prosinac 12,7 posto mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena - HICP) usporediva s onom u eurozoni kao cjelini (9,2 posto).
- Pritom, ako usporedimo inflaciju u Hrvatskoj sa stopama rasta cijena u zemalja srednje i istočne Europe koje su izvan eurozone, vidimo da je inflacija u Hrvatskoj niža, istaknuo je.
Vujčić: Proces prelaska na euro tehnički obavljen besprijekorno
Vujčić je izjavio da je s potpredsjednikom Komisije sumirao proces prelaska na euro u Hrvatskoj, a, kako je ocijenio Vujčić, on je uspješno završen.
- Sam proces prelaska na euro je završio vrlo dobro, tehnički je obavljen besprijekorno, nismo imali nikakvih problema, izjavio je Vujčić. Ocijenio je da su se, nakon dvotjednog razdoblja dvojnog optjecaja, sada svi već polako naviknuli na euro kao sredstvo plaćanja.
Odgovarajući na upit novinara oko rasta kamatnih stopa i utjecaj toga na kredite, Vujčić je istaknuo da se borba protiv inflacije vodi prvenstveno instrumentom podizanja kamatnih stopa pa se već sad može vidjeti, nako što je ECB počeo dizati kamatne stope ovoga ljeta, da su one porasle za 2,5 postotnih poena.
Naveo je da u Hrvatskoj ima otprilike 200.000 stambenih kredita i oko 100.000 nestambenih ili gotovinskih kredita, pri čemu je većina upravo spomenutih s fiksnim kamatnim stopama te se ovo podizanje kamatnih stopa ne odnosi na njih. Kako je dodao, tek je oko "20 i nešto posto nestambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a i oni nisu svi vezani uz Euribor".
- Što se tiče stambenih kredita, tu imamo otprilike situaciju da ih je oko polovina podložna promjenama kamatnih stopa. Neki pritom imaju djelomično fiksirane kamatne stope pa se na njih opet neće odnositi ovo što se događa s kamatnim stopama. Kod onih koji već sada imaju promjenjive kamatne stope, za medijalni kredit bi jedan postotni poen rasta kamatne stope značio otprilike 4-postotno povećanje rate servisiranja kredita pa onda svatko može otprilike vidjeti koliko to je, objasnio je Vujčić.