12:03 / 01.03.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Domović: Dobar primjer informacijskog ratovanja trenutno vode Rusija i Ukrajina

Roman Domović

Roman Domović

Foto: ozrimoz / Shutterstock/HRT

Ratovi su ovih dana aktualna tema, a osim na terenu, postoji i hibridno ratovanje. Točnije, radi se o sukobima koji se, umjesto oružjem, odvijaju pomoću drugih sredstava.

- Glavne komponente su kibernetičko ratovanje i informacijsko ratovanje. Bilo kakav oblik ostvarivanja dominacije ili nekakvog pritiska, nametanja svoje volje ili interesa, a da se ne odvija oružanim putem, objašnjava Roman Domović s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba pri Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu.

Dodaje kako je dobar primjer informacijskog ratovanja onaj koji trenutno vode Rusija i Ukrajina.

- Strahovito je teško razaznati što je stvarno, a što je nečija podvala. Brojni su video klipovi, brojne informacije i dezinformacije, rekao je.

Informacijsko ratovanje Rusije protiv Ukrajine, kaže, bukti još od 2014.

- Ali sad se razmahao s ovim pritiscima Rusije da pokuša opravdati svoju agresiju i suzbije informacije u svom informacijskom prostoru koje joj ne idu u korist, i da se suzbije propaganda ukrajinske strane, rekao je.

Ističe kako su opasnosti kibernetičkih sukoba urušavanje usluga i djelatnosti u državi koje su nužne za njezino normalno funkcioniranje.

- To mogu biti napadi na bolnice, na sustave koji upravljaju energetskim sektorom, na hard diskove – podatke raznih kompanija i vladinih institucija, pa i privatnih korisnika. Bilo tko može biti žrtva kibernetičkog napada i imati posljedice, napominje Domović, te dodaje kako postoji mogućnost da Rusija na sankcije Zapada odgovori upravo kibernetičkim napadima.

- Tu se ne radi samo o Rusiji. Postoje različite razine – može ga izvesti država, ali oni imaju i državno sponzorirane hakerske grupe, koje isto izvode napade. U ovom trenutku je nemoguće predvidjeti da će se to dogoditi, kaže.

Hakerska grupa Anonymous prošli je tjedan objavila cyber rat Putinu i Rusiji. Na pitanje tko su oni i kako regrutiraju, Domović kaže da nemaju neki bitni proces regrutacije.

- Ako poželite biti član, bitno je da postanete anoniman u kibernetskom prostoru i priključite se različitim aktivnostima. Najpoznatiji su po svom hakerskom djelovanju. Postoje dvojbe oko toga što oni mogu – jedni tvrde da su sposobni napraviti znatne napade, a neki tvrde da ne jer se njihova dosadašnja aktivnost uglavnom svodila na 'haktivizam' – napade kojim se ruše web stranice i postavljaju različiti propagandni slogani, rekao je.

U slučaju da svi ti kibernetički napadi izmaknu kontroli, smatra da to može potaknuti Rusiju da se počne osvećivati. Pitanje je jesu li Rusi unaprijed isplanirali tako jake i destruktivne napade, jesu li na vrijeme uspjeli posaditi zlonamjerne programe i mogu li ih aktivirati, objašnjava.

Što se tiče kibernetičke sigurnosti Hrvatske, Domović kaže kako pratimo svjetske trendove.

- Hrvatska vojska je organizirala sjedište za kibernetičku sigurnost. I NATO je osnovao centar kibernetičke izvrsnosti, Hrvatska se tome priključila. U okviru Europske Unije postoji Agencija za kibernetičku sigurnost, i Hrvatska je članica. Postoje razni standardi, smjernice i politike kojih se držimo da bi razina kibernetičke sigurnosti bila na visini. Samo, treba i dalje aktivno raditi na jačanju kibernetske obrane i sposobnosti, što se tiče tehnike i znanja. Uvijek treba očekivati da će netko biti žrtva napada i sve što se postiže ulaganjem u opremu, znanje, ljude, doprinosi minimiziranju napada – a ako se on dogodi, da se što prije izvrši oporavak i vrati u funkcionalno stanje sve ono što je oštećeno napadom, rekao je.

Kod hibridnog ratovanja, ne postoji nikakva konvencija koja bi određivala "pravila igre".

- Postojale su inicijative, međutim to nije nailazilo na potporu u svijetu. Zadnjih godina su se počele predlagati takve inicijative. No, kada bi se tako nešto uvelo, velike države koje izvode velike kibernetičke napade bi same sebi suzbile manevar. Tako da one pružaju otpor jer bi sebi suzbile mogućnost napada ograničavajući ga nekakvim konvencijama. Upitno je u kojem razdoblju bi tako nešto bilo uvedeno, ako će uopće biti uvedeno, zaključuje Domović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!