Drastičan pad broja rođene djece, Lika kao subsaharska Afrika

Nastavlja se dramatičan pad broja novorođene djece u Hrvatskoj. U prvih devet mjeseci ove godine u našoj je zemlji rođeno manje od 24 tisuće djece, što bi moglo značiti da će do kraja godine novorođenih biti i manje od 32 tisuće, koliko ih je bilo lani.

Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najlošija situacija u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja u Međimurskoj županiji. Za usporedbu, 1997. u Hrvatskoj se rodilo 55 i pol tisuća djece, nakon čega taj broj kontinuirano pada.

Rodilištem u Gospiću vladaju dječaci, i to njih sedam. Mame sretne i ponosne.

Sanja Krznarić u naručju drži svoje drugo dijete. Kaže kako je to najljepši osjećaj na svijetu. Nije sigurna, dodaje - da će stati na drugom djetetu.

- Preporučujem iskreno. Puno žena ima koje se, nažalost, bore da bi postale majke. Ali, evo - koje mogu, koje nemaju problema, to je jedno divno ostvarenje, kaže Radmila Jovanović, koja je rodila svoje treće dijete.

Lika kao subsaharska Afrika

U bolnici u Gospiću, nažalost, imaju sve manje porođaja, ove godine rođeno je samo 189 djece.

- Prošle, 2023. godine zabilježili smo najmanji broj novorođenčadi, samo 222. Mislim da je ovo izrazito negativno i da zaista treba raditi na demografskoj revitalizaciji ovih područja. Ovo je predivan prostor, jako slabo naseljen. Zapravo je naseljen kao subsaharska Afrika, napominje ravnateljica Opće bolnice Gospić Sandra Čubelić.

U Međimurju bolja natalitetna slika. Imaju četiri puta više rođenih od Ličko-senjske županije.

- Prošle godine rođeno je 973 djece u našem rodilištu, a evo do današnjeg dana ove godine je rođeno 762 djece, što je, nažalost, pad od desetak posto, kaže voditelj Odjela ginekologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom u Čakovcu Marko Škoda.

U Međimurju rođeno 10 posto manje beba

Julijan je prvo dijete i velika radost u obitelji. Majka Ines Mučić Ciglarić kaže kako su ga dobili nakon dugo vremena. U obitelji već dulje nema male bebe, pa će sad biti veselje oko svega toga skupa, dodaje.

Na državnoj razini razloga za veselje nema, sve smo stariji i demografski među najugroženijima u svijetu. U Ministarstvu znaju kojim se poticajnim modelima treba koristiti.

Demografski smo među najugroženijima na svijetu

- Klasičnu populacijsku politiku koja stimulira rađanje, selektivnu imigracijsku politiku s obzirom na to da imamo velik broj naših ljudi u iseljeništvu, zaustavljanje iseljavanje mladih i usmjeravanje mlade populacije u izvangradske sredine, naglašava posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva doc. Stjepan Šterc.

Preostaje još osigurati proračunska sredstva i s riječi prijeći na djela.