U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog prirasta, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022., kad ih je živorođeno 34.027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice, 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu prije. Lani je, naime, umrlo 51.319 ljudi, a godinu prije 56.979. Za usporedbu, u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021., kad je koronavirus bio na vrhuncu, čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je COVID-a od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih, smanjen je negativni prirodni prirast stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih, na minus 19.272 s minus 23.096.

No zbog znatno manjeg broja rođene djece, trend smanjenja prirodnog prirasta stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica Sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi svijetla točka vitalne statistike

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022., kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast broja sklopljenih brakova također se povezuje s vremenom nakon pandemije, u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u razdoblju krize izazvane koronavirusom.

Privremeni podaci za 2023., koje je DZS objavio u srijedu, pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova, pri čemu je broj razvoda pao na 4001, s čak 4808 razvedenih u 2022.

Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu prije, pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.

Znatan pad broja živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s prijašnjim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000.

Broj živorođenih u 2005. pao je na 42.492, a nakon porasta na 43.360 rođenih u 2010., u 2015. pao je znatno - na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.

U 2022. živorođene djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u prethodnoj godini, pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.

Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je samo 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovnika.

Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u Hrvatskoj je ispod zamjenske razine od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća.

- Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece, kaže načelnica Rogić-Hadžalić.

Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četvrtorođene i višerođene djece.

Devedeset posto rodilja u 2022. bilo je zaposleno

U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina - 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.

Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo pola njih ima završenu višu ili visoku školu.

U 2022. godini umrlo je 139 dojenčadi, od kojih njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.

Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.

Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6, dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio 59,5.

Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto

U 2022. sklopljena su 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da je na 1000 stanovnika sklopljeno 4,7 brakova.

Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.

Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godine, a ženika 31,7 godina.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova).

U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.

Razvedeni brakovi prosječno su trajali 15,3 godine, dok je primjerice 2000. godine to bilo 13,5 godina.

U 43,2 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,3 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 27,5 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece iz braka prekinutog razvodom povjereno je ženi (81,9 posto), mužu je povjereno 12 posto, mužu i ženi 5,8 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,3 posto djece.

Pokos: Stanje idućih godina bit će još gore

- Ako pogledamo samo 2022. tada smo imali 33.900 živorođene djece, sada 32 tisuće. To nam je sto razreda po 20-ero djece manje samo u godini dana. Takvo stanje postaje neodrživo i u pitanje dolazi opstojnost hrvatske države, smatra Nenad Pokos, demograf s Instituta "Ivo Pilar", te dodaje da će stanje idućih godina biti još gore i da ćemo za 3 do 4 godine imati dvostruko više umrlih nego živorođenih.

Taj dramatični pad broja novorođene djece nije neočekivan, ističe demograf Pokos. Hrvatska se godinama suočava s lošim trendovima koji su doveli do crne demografske slike. To je sada teško ispraviti jer mnogi su se već iselili.

- Mnogi mladi se ne odlučuju više na djecu jer nemaju takve financijske mogućnosti, a najvažnije da bi potaknuli rodnost u Hrvatskoj je primjerena, odnosno pristojna plaća, stambeno osiguranje mladih obitelji i stalan osiguran posao, kaže.

Podaci za 2022. pokazuju da su pozitivan prirodan prirast imala samo 24 grada i općine, dok je negativan prirast imalo njih 527. Podstrana - općina koja ima najveći prirodni prirast u Hrvatskoj - privlači sve više mladih obitelji. Međutim, svijetlih primjera poput Podstrane, Dugog Sela i Solina u kojima natalitet raste - premalo je.

Plenković: Više društvenog optimizma

- Podatci su plod jednog trenda koji traje od 1950. Godine 1950. u Hrvatskoj se rodilo oko 95.000 beba. U zadnjih nešto više od 70 godina spustili smo se sada na 32.000. Ključno je, i zbog toga smo i donijeli u konačnici strategiju demografske revitalizacije, da itekako promijenimo paradigmu, da se unese više društvenog optimizma koji je, po meni, ključ onoga što predstavlja prekretnicu u promjeni načina života i na taj način utječe na zaustavljanje negativnog trenda koji postoji godinama gledajući prirodni priraštaj, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o broju beba rođenih u 2023.

Dodao je i kako će trebati mnogo vremena da se taj problem riješi.

- Mi smo sada najbolji u smislu ekonomske, političke, financijske pozicioniranosti na karti svijeta, na karti Europe, nikada ovako snažni nismo bili. A to znači da trebamo sve te nove okolnosti koje se odnose i na rast kvalitete života, ekonomski socijalni standard, plaće, pretočiti u malo pozitivniji pogled na ono što smo ostvarili, pa time imati bolje efekte na pitanje prirodnog priraštaja, istaknuo je.