Državni vrh odao počast žrtvama logora u Jasenovcu

Točno prije 80 godina oko 600 logoraša iz centralnog logora Jasenovac III - Ciglana provalilo je kroz vrata i potrčalo prema istočnom ulazu u logor. Ustaški čuvari otvorili su vatru na njih. Samo je 90 zatočenika preživjelo. Nekoliko sati nakon njihova proboja - na stražare je krenulo i 167 zatočenika iz Kožare. Nnjih je preživjelo samo 12.

Potomci ubijenih došli su s fotografijama djedova i baka koje nikad nisu ni upoznali, s popisima desetaka članova obitelji ubijenih u Jasenovcu.

- Moja baka i moj deda, Rivka i David Salom, bili su u logoru i n žalost stradali su na početku 41. Godine, kazao je Davor Salom.

- Kad pomislim samo kolika bi mi familija bila, koliko bi bilo još tu Hana. Na spisku ih ima 5, dakle svaka je dobivala ime moje bake, a nema ih, kazala je Hana Gašić Montiljo.

Više od 83 tisuće ljudi ubijeno je u Jasenovcu, mnogima nisu zabilježena ni imena, Romi su često smaknuti već na dolasku. Ubijani jer su različiti.

Predstavnici Srba, Židova, Roma i antifašista zadovoljni jedinstvom u Jasenovcu

Predstavnici Srba, Židova, Roma i antifašista izrazili su u utorak zadovoljstvo što je na komemoraciji povodom 80. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu sudjelovao cijeli državni vrh, ujedinjen u jednoj koloni, uz poruku da tako i treba biti.

- Zadovoljni smo da su danas bili ovdje svi oni koji trebaju biti - od najviše državne vlasti do nas predstavnika stradalnika i ostalih koji su smatrali da trebaju biti ovdje, što je na kraju krajeva naša dužnost i obveza. Danas, 80 godina kasnije, izgovoreno je jako puno riječi o potresnim događajima iz ovog ustaškog logora Nezavisne državne Hrvatske", kazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) Franjo Habulin.

Govoreći o tom vremenu i događajima, kao i ustaškom režimu, naglasio je počinjenje genocida nad Romima, Židovima i Srbima.

- Taj režim je u svojoj teoriji i praksi imao zločin, koji je bio pojačan i rasnim zakonom prema kojemu su bili krivi svi, i koji su bili krvi i koji nisu - Židovi, Romi, Srbi i antifašisti koji su ustali protiv takvog režima, što još i mogu prihvatiti da svaki režim čuva sam sebe i rješava se svojih protivnika. Međutim, Srbi, Romi, Židovi, ljudi su koji nisu imali ukaljane ruke nikakvim zlodjelima, a bili su ovdje osuđeni jer su drugi i drugačiji. To je ono što nazivamo genocidom nad Romima, Židovima i Srbima, rekao je Habulin.

- Odali smo počast i dobro je da smo bili zajedno jer je na neki način poslana poruka da se svi slažemo upravo u tome, poručio je.

Zadovoljstvo ujedinjenjem državnog vrha izrazio je i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

- Komemoracija je bila zaista na nivou. Ono što me posebno veseli je to da su bili prisutni svi, predsjednik Republike, Sabora i Vlade, kao i svi ostali, i da je sama komemoracija nakon dugo vremena bila ono što jedna komemoracija i treba biti, istaknuo je.

Boris Milošević (SNV): Važno je pokazati da država stoji iza komemoracije

Ovo je jedno jedinstveno mjesto stradanja u Hrvatskoj i važno je da se pokaže da država stoji iza komemoracije i da nema političkih razračunavanja, osim poštovanja žrtava, ustvrdio je i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Boris Milošević.

- Ono što smo danas čuli, pročitane poruke logoraša iz prijašnjih komemoracija, zapravo nas uče kako trebamo raditi i u budućnosti, dodao je. 

Ove godine - novi koncept - u komemorativnom krugu 80 svijeća i fotografije 80 žrtava tog logora smrti. Program su vodili studenti Akademije dramske umjetnosti čitajući svjedočanstva preživjelih iz proteklih godina.

- Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu židovku. Ne može se zaboraviti kako se srpska djeca odvajaju od majki. Plač i krikovi i danas se čuju, ta djeca su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena, iz svjedočanstva Pave Molnar.

Duh zajedništva na komemoraciji su pokazali i predsjednici države i Vlade. Zoran Milanović i Andrej Plenković danas su, nakon rukovanja, zajedno koračali na čelu duge kolone, po nekadašnjim drvenim željezničkim pragovima s pruge kojom su logoraši stizali u smrt.

- Još jednom smo se prisjetili brojnih žrtava terora ustaškog režima ovdje tijekom Drugog svjetskog rata, kojeg, kao i svaki puta, osuđujemo. Pozivamo, u novom konceptu komemoracije, osobito mlade da kroz obrazovanje saznaju punu istinu o tome što se ovdje događalo, da se takvi zločini na zaborave, a još je važnije da se nikada ne ponove, istaknuo je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

- Ovdje sam kako bih u ime zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora iskazao poštovanje prema žrtvama, osudio zlo, osudio režim koji je ljude ubijao i proganjao zbog njihove vjere, nacije i političke pripadnosti, naglasio je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

U izaslanstvu Vlade, bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kusić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga.

Na komemoraciji su bili predstavnici manjina koje su bile žrtve ustaškog logora - Boris Milošević u ime Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, te Veljko Kajtazi u ime romske manjine. Franjo Habulin predstavljao je Savez antifašističkih boraca i antifašista. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova, a stigao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić.

U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.

Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja kolovoza ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.

"Važno njegovati kulturu sjećanja"

- S posebnim pijetetom se prisjećamo svih koji su ovdje stradali od strane ustaških vlasti, doživjeli užasne progone, ne samo u ovom, već i u svim drugim logorima u Hrvatskoj i široj regiji, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

- Uvijek na današnji dan šaljemo poruku da se ne smiju zaboraviti ti strašni zločini jer ako se zaborave, ako se o njima ne podučava, postoji strah da će se ponoviti te je stoga važno njegovati kulturu sjećanja, dodaje.

Ministrica ističe da sve što se radi u Jasenovcu, radi se s povijesne činjenice, ali i emocije, kako na adekvatan način predstaviti mladima koji više nemaju živih svjedoka iz tog vremena.

Predsjednik Sabora Jandroković i premijer Plenković položili su i vijence ispred Spomen ploče na romskom groblju Uštica.

- Drago mi je što su nakon niza godina predsjednici države, Vlade i Sabora došli na obilježavanje jasenovačkog proboja. To me čini sretnim, a izuzetno mi je drago, također, što romska zajednica ima svoju komemoraciju kako bismo se prisjetili događaja iz 1942. Godina je to koju romska zajednica nikada neće zaboraviti i treba slati jedinstvenu poruku da se ova strateška mjesta, i Jasenovac, Uštica i Jadovno, Vukovar i Srebrenica, kao i sva ostala mjesta, više nikada, ali nikada ne ponove", rekao je predstavnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, nakon posjeta Romskog memorijalnog centra Uštica. 

Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.

U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.