Sve izraženije klimatske nepogode traže brže zelene politike

24.07.2025.

07:11

Autor: Nataša Ban/E.D./Dnevnik/HRT

Iza nas su dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja i morat ćemo se sve više prilagođavati klimatskim promjenama. Svjedočimo jakim kišama i tuči, istodobno posljedice suše sve su izraženije.

Suša i žega spržile su travu na pašnjacima u Virovitičko-podravskoj županiji, i zemlju i biljke.

- Jedan dio ploda nam se osušio i odmah otpao. Jedan dio vjerojatno će se pokazati loš. Vidjet ćemo u vrijeme berbe kada ga pokupimo i otucamo, vidjet ćemo što ima unutra, kazao je Alan Turkalj, uzgajivač lješnjaka, Rajino Polje.

Split je prije dva tjedna poharala nezapamćena oluja, rušila je stabla, potopila brodove. Vrijeme se mijenja, a s njim bismo trebali i mi, no zelena tranzicija ide sporo.

Kad pokušavate omogućiti industriji da ima tu zelenu energiju, nailazite na milijun problema od izdavanja građevinskih dozvola, pa do transporta te energije, dalekovoda kojih nedostaje, tog transportnog sustava, izjavio je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

Konferencija o elementarnim nepogodama, klimi i urbanizmu

U Zagrebu, na konferenciji o elementarnim nepogodama, klimi i urbanizmu rasprava o tome kako u novim uvjetima proizvoditi zdravu hranu.

- Mi smo pozvali općine i gradove da sade medonosno bilje i da kroz svoje komunalne redove omoguće urbano pčelarenje kako bi na taj način u stvari pripomogli i oprašivanju, jer znamo da bez pčela nema oprašivanja, bez oprašivanja nema proizvodnje hrane, bez hrane nitko od nas ne može živjeti, navela je Mirjana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

I kako gradove učiniti zelenima i bar malo hladnijima. Počevši od gradnje.

Drveće kao prirodni regulator mikro klime


- Da budu svi stambeni blokovi pametno projektirani, da imamo velike zelene površine, da imamo stabla koja pružaju zasjenjenost koja imaju znači svoju funkciju u tome i  postaju prirodni regulatori mikro klime, tvrdi Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za okoliš i prirodu.

U prilagođavanju klimatskim promjenama pomoći će i novac Europske unije. U pripremi je socijalni plan za klimatsku politiku koji će se odnositi na ranjiva kućanstva i mikropoduzetnike, a Hrvatskoj će biti na raspolaganju više od milijardu i pol eura.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!