08:39 / 10.07.2021.

Autor: Gordan Žvanović/Dnevnik/B.A./M.Š./HRT/Hina

Završen Dubrovnik forum

14. Dubrovnik forum

14. Dubrovnik forum

Foto: HRT / HTV

 Završen je dvodnevni Dubrovnik forum, na kojem su brojni visoki europski dužnosnici razgovarali o mnogim aktualnim vanjskopolitičkim i gospodarskim temama. Kao najvažnija se, naravno, nametnula pandemija i njezine posljedice.

Premijer Andrej Plenković govorio je danas o hrvatskom iskustvu u borbi protiv pandemije s naglaskom na nacionalni plan oporavka i cijepljenje. Visoki predstavnik Europske unije Josep Borrell s opreznim je optimizmom rekao da Unija, nakon godinu i pol, napokon izlazi iz tunela.

Na marginama foruma Plenković je održao bilateralne sastanke s posebnim predstavnikom EU-a za pregovore Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom, novim visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom, kao i s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj.

Plenković: Jedinstvena kriza kroz koju još uvijek prolazimo

Govoreći o krizi u svijetu uzrokovanoj pandemijom, premijer je kazao da je financijska reputacija Hrvatske ostala čvrsta zahvaljujući dobrim rezultatima u dotadašnjem razdoblju te nije utjecala na percepciju Hrvatske na financijskim tržištima.

- Pogođeni pandemijom koronavirusa i razornim potresima Hrvatska uči kako izdržati pritisak i kako povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera - pridruženju Schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine i da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu, rekao je Plenković otvarajući forum "Zajedno u razdvojenom svijetu".

Drugi ključni element je bila međunarodna suradnja, rekao je šef hrvatske vlade te posebice naglasio "zajedničke napore unutar Europske unije".

- Prevladavajuće mišljenje europskih čelnika prošlo ljeto je bilo da imamo veliki problem koje traži pravo rješenje. Jedini način da nađemo rješenje za taj veliki problem je da se dogovorimo o instrumentu EU sljedeće generacije i povučemo veliku količinu novca za oporavak koji je bio na raspolaganju zemljama članicama, rekao je Plenković.


Pritom je podsjetio da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je "najmudrijim potezom".


Plenković je rekao da je kriza s Covidom testirala sposobnosti država, snagu međunarodne suradnje i sposobnosti zajedničke reakcije na globalnu prijetnju.

- Covid-19 nikoga nije poštedio i to čini krizu kroz koju još uvijek prolazimo jedinstvenom iz globalne perspektive, poručio je Plenković.

Plenković je rekao da se danas nalazimo u poziciji da smo naučili određene lekcije, a prva je bila vezana za zaštitnu opremu. Osvrnuvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijera Li Keqianga.

- Jedan poziv s kineskim premijerom Lijem riješio je problem za Hrvatsku, dodao je.

Druga, i po Plenkovićevu mišljenju ključna lekcija, bila je kako izbjeći rascjep u društvu. Da države nisu demonstrirale svoju ulogu, suočili bismo se s eksplozijom nezaposlenosti, egzistencijalnim krizama za mnoge obitelji, tvrtkama u stečaju, rekao je Plenković, dodavši da se to nije dogodilo jer su države odlučile stati uz poslodavce i radnike. Plenković je spomenuo i neočekivane probleme s dobavom cjepiva protiv Covida.

"U BiH želimo jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda"


U svom uvodnom izlaganju, premijer Plenković je, s obzirom da je zapadni Balkan jedna od tema skupa, ponovio potporu svim susjednim zemljama na njihovom europskom putu.

- Zemlja smo koja doista podupire svoje susjede u europskim aspiracijama, poručio je Plenković, izrazivši želju za pronalaskom rješenja između Bugarske i Sjeverne Makedonije. 

- Smatramo da Sjeverna Makedonija već dovoljno čeka na početak međuvladine konferencije, rekao je Plenković pa istaknuo "sazrelo je vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija konačno započnu pristupne pregovore".

Za BiH je rekao da je povijesno, geografski, kulturološki najvažniji naš susjed. Naglasio je važnost držanja slova Daytonskog sporazuma te da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednaka, izrazivši nezadovoljstvo praksama koje su na djelu od 2006. godine.

- U BiH želimo jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, nismo zadovoljni praksom od 2006. i nadamo se da će politički akteri preuzeti odgovornost te da će promjene izbornog zakona omogućiti jednaku zastupljenost svih, kazao je Plenković. 

Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu. Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja. 

Borrell: Svijet kao cjelina neće nadvladati virus do 2023.


Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell u obraćanju se također osvrnuo na pandemiju, rekavši da smo nakon nekoliko valova u proteklih godinu i pol na izlasku iz tunela, ali da pandemija i dalje divlja u ostatku svijeta, pogotovo na jugu - u Južnoj Americi, Africi i Indiji.

- Svijet kao cjelina neće nadvladati virus do 2023. godine. Pred nama je još uvijek duga borba, rekao je Borrell, dodavši da će svijet biti drugačiji - među ostalim, digitalniji i s puno većom nejednakošću, između, ali i unutar zemalja.

Odlučujući čimbenik za prevladavanje pandemije su cjepiva bez kojih ne možemo dobiti ovu bitku, smatra Borrell.

- Na međunarodnoj razini bilo je dosta podjela, nedostajala je suradnja, ali je znanstveni svijet naporno radio i u vrlo kratkom vremenu proizveo cjepiva, rekao je Borrell.


Dodao je kako UN i druge organizacije upozoravaju da će nejednakost vezana za cjepivo dovesti do nejednakog oporavka, što znači nestabilniji svijet.


- Zasigurno, moramo učiniti više, ali postoji jedan pozitivan aspekt. EU je jedina regija u svijetu koja je cijepila svoje stanovništvo i istovremeno izvozi cjepivo u druge zemlje i donira za program COVAX, istaknuo je Borrell.


Rusiju i Kinu je optužio da koriste cjepiva u svrhu postizanja svojih interesa i upozorio da toga moramo biti svjesni.


- Te zemlje diljem svijeta primjenjuju diplomaciju cjepivima, moramo toga biti svjesni i djelovati ravnajući se tim saznanjem, poručio je europski diplomat.


Istaknuo je da je važno kako će se EU pozicionirati u trokutu sa SAD-om i Kinom, podsjetivši da Kina bilježi "zadivljujući" ekonomski razvoj te da su od Pekinga primili i vrlo "prkosnu poruku" od predsjednika Xi Jinpinga da će "stranim silama biti razbijena glava ukoliko budu pokušavali Kinu maltretirati ili na nju utjecati.


"Kina sve nametljivija"


Kazao je kako vidi da utjecaj Kine raste u cijelom svijetu.


- Postaje sve nametljivija, suradnja s njom postaje sve teža, istaknuo je Borrell.


Nije, međutim, propustio dodati da se s Kinom mora surađivati na puno područja te da je gospodarski potencijal i dalje vrlo velik.


- Čak 25 posto globalnog gospodarskog rasta ove godine dolazi iz Kine, istaknuo je Borrell i pojasnio da se u Ujedinjenim narodima o Kini govori kao "konkurentu, suparniku i partneru".


Smatra da će konkurencija između Kine i SAD-a oblikovati svijet u desetljećima koja dolaze, a da EU mora zacrtati jasan smjer, "gledajući kroz svoje naočale".


- Sa SAD-om dijelimo povijest, politički i gospodarski sustav. Biti ćemo uvijek bliski s Washingtonom, ali moramo gledati na svijet uzimajući u obzir naše interese, rekao je Borrell, istaknuvši da je dijalog EU-a administracijom američkog predsjednika Joea Bidena o Kini "stvaran, pozitivan i konstruktivan".

Jandroković: Pandemija će trajno izmijeniti život


Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je na Dubrovnik forumu da će pandemija trajno izmijeniti život i da neće biti povratka na način života koji je postojao prije pandemije te da je više nego ikada sada potrebna suradnja, solidarnost i zajedništvo.


Ovogodišnji forum determiniran je pojavom i posljedicama pandemije Covid-19 koja će trajno izmijeniti život kakvog poznajemo, kazao je Jandroković. I povijesno gledano, pandemije su uvijek mijenjale svijet. Moramo zato biti svjesni da će se način života prije pandemije razlikovati od onoga u kakav ćemo zakoračiti nakon pandemije, dodao je.


Jandroković je u svom govoru na 14. Dubrovnik forumu istaknuo da je Hrvatska u 30. godina neovisnosti prošla zahtjevan put iz diktature u demokraciju, iz planskog gospodarstva u tržišnu ekonomiju, iz rata u mir i pritom ostvarili dva glavna geostrateška cilja - članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Danas se pak suočava s novim vrstama izazova, poput demografskih problema, migracija, zaštite okoliša i klimatskih promjena koje spadaju u red najvećih globalnih ugroza.


Mi možemo poboljšati kvalitetu voda u rijekama i morima, mi trebamo smanjiti količine otpada, stvoriti zelene površine u našim gradovima i povećati upotrebu obnovljive energije. Tvrtke i države treba poticati da postanu lideri u novim tehnologijama, kazao je Jandroković.


Pandemija nas je uvjerila da je naša moć nad prirodom ograničena. No, mi moramo očuvati naš planet za naraštaje koji dolaze, dodao je.


Koronavirus učinio je budućnost dodatno neizvjesnom


Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je kako je pojava koronavirusa dala novu dimenziju i učinila našu budućnost dodatno neizvjesnom.


Istaknuo je kako želi pojačati međuparlamentarnu suradnju, ali je koronavirus tomu prepreka. No zahvaljujući današnjoj znanosti, i na tu ugrozu imamo brzi i učinkovit odgovor cijepljenje. Stoga, moramo osigurati pristup cjepivu na globalnoj razini, kazao je, apeliravši potom na cijepljenje jer ćemo samo tako moći živjeti sigurnije, slobodnije i sadržajnije.


U covid krizi države su se sve više okretale samima sebi i svojim interesima, a više nego ikada potrebna je suradnja, solidarnost i zajedništvo, smatra Jandroković. U tom je kontekstu istaknuo da je hrvatska vlada donirala preko 300 tisuća doza cjepiva Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji. Albaniji i Kirgistanu. Jugoistočna je Europa strateški važna za Hrvatsku koja podupire europski put susjednih zemalja jer nam je u interesu sačuvati stabilnost i mir, kazao je. Pritom je Hrvatskoj posebna važna situacija u BiH i zbog brojnog hrvatskog naroda koji tamo živi. Očuvanje jednakopravnosti sva tri naroda i nužnost reformi važnih za euroatlantski put Bosne i Hercegovine, smjer je koji će osigurati mir i stabilnost, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!