Dubrovnik ima jednu od najsuvremenijih meteoroloških postaja u zemlji

Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Tada su se mjerila samo temperatura zraka i količina oborina. Na krajnjem jugu zemlje danas je jedna od 35 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a, podaci se ubrađuju na najsuvremeniji način, stižu čak i s morskih plutača.

Na istome mjestu od 1961. godine, meteorološka postaja Dubrovnik već više od šest desetljeća kontinuirano prati vremenske prilike. Posljednjih četrdeset godina u tome joj pomaže voditelj Zdenko Perušina, koji pamti i najviše izmjerene temperature.

– Imali smo, primjerice, temperaturni maksimum 24. srpnja 2007. godine – 39,5 stupnjeva Celzijusa, prisjetio se Perušina.

Zahvaljujući nedavnoj modernizaciji u sklopu projekta Metmonic, ova je postaja danas među najsuvremenijima u državi.

– Imamo nova, kvalitetna mjerenja temperature, količine oborina, parametre zračenja i strujanja. No, osim klasičnih meteoroloških podataka, ovdje postoje i dodatna dva sustava, istaknuo je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Jedan od njih je sustav za trajno praćenje kvalitete zraka, a drugi je jedan od samo dvaju vjetrovnih presječnika u Hrvatskoj.

– Taj tzv. vjetrovni presječnik kontinuirano, gotovo svake sekunde i minute, mjeri brzinu vjetra, naveo je Güttler.

Oceanografska bova kod Molunta

U protekle dvije godine značajan doprinos daje i oceanografska bova postavljena na otvorenom moru kod Molunta, zahvaljujući kojoj se sada prikuplja mnoštvo podataka iz mora.

– Iako na ovom području mogući su valovi i veći od 10 metara, naš senzor za sada je zabilježio najveći val od 7,5 metara, što odgovara stanju mora 6, objasnila je Lidija Fuštar, pročelnica Područnog meteorološkog ureda Split DHMZ-a.

Uz to je zabilježeno i orkansko jugo srednje brzine od 24 metra u sekundi. No, tijekom ljeta najtraženiji podatak među građanima i turistima svakako je – temperatura mora.

– Lani je u Dubrovniku bilo ispod 30 °C, ali na našoj plutači kod Molunta zabilježena je najviša temperatura prošlog ljeta – 30,5 stupnjeva 17. srpnja, dodala je Fuštar.

Kontinuitet preciznih mjerenja važan je ne samo zbog turističkog interesa, već i kao ključan alat u vrijeme sve češćih klimatskih ekstrema.

– Bez tih mjerenja nemoguće je uopće početi izradu prognoze. Da bismo znali kakvo će biti vrijeme za tri dana, prvo moramo znati kakva je situacija sada – poručio je dr. Güttler.

A kakvo će biti ovo ljeto? Voditelj Perušina sažima odgovor s osmijehom:

– Toplo! Do daljnjeg!