Otvorena 1052. Festa sv. Vlaha

U Dubrovniku je poslijepodne otvorena 1052. Festa svetog Vlaha. Uoči blagdana njegova nebeskog zaštitnika, koji se slavi 3. veljače, u grad su stigli brojni gosti, održana je i svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su uručene godišnje i nagrade za životno djelo. Ovogodišnja Festa svetog Vlaha najkraća je moguća. Zašto je tako i o svemu što se događalo danas u Dubrovniku, za središnji Dnevnik HTV-a izvijestio je Vicko Dragojević. 

- Ovogodišnja Festa, i to 1052. po redu, najkraća je moguća, a za to je kriv kalendar. Naime, po pravilu, Festa svetoga Vlaha traje od Svijećnice, odnosno Kandelore, do prve iduće nedjelje. Tako, da je primjerice blagdan svetoga Vlaha pao u nedljeju, Festa bi trajala čak osam dana, objasnio je Vicko Dragojević.

Dodao je kako je doista  šteta da je ovogodišnja Festa tako kratka. 

- Naime, Dubrovčane je poslužilo - a u tome svoje prste možda ima i sam sveti Vlaho, izvrsno vrijeme - sunačno i toplo za ovo doba godine. Stoga i ne čudi da je na današnjem otvaranju Stradun bio prepun. Sama ceremonija je ista kao i puno jedno tisuljeće za nama. Nakon što biskup pusti golubice, podiže se zastava svetoga Vlaha, ipak ne na Orlandov stup, jer je on pred raspadom, već na obližnji standal, rekao je.

Najavio je da će sutra proslava početi u zoru, kada će Dubrovčane i brojne goste svojim pucnjevima probuditi trombunjeri i pripadnici povijesnih postrojbi. 

- Potom će barjaci svih župa dubrovačke biskupije doći se pokloniti pred crkvu svetoga Vlaha. Pri samom kraju svečane svete mise dubrovačkim ulicama krenut će velika procesija, s moćima svetaca; a sve će se završiti veseljem, tradicionalnom tombulom sutra posljepodne, rekao je.  

Kako je izgledao dan u Dubrovniku pogledajte u videoprilogu.  

Golubice su po 1052. put poletjele u nebo. Nakon proglasa dubrovačkog biskupa podignut je barjak svetoga Vlaha, počela je još jedna festa. 

Festu, koja ove godine traje samo tri dana, od početka do kraja vode festanjuli. To je najveća čast, ali i velika obaveza.

- I duhovno i svjetovno - pripreme, proglasi, nošenje kroz cijelu županiju - od Prevlake do Ponikava, kaže Perica Baletić, festanjuo. 

- Puno je posla, obaveza, ali evo sve odoljevamo. Lijepo je vrijeme i nadam se da će sveti Vlaho ove godine proći u najboljem svjetlu, kako treba, rekao je festanjuo Vladimir Buć. 

Početak Feste znači i dolazak državnog vrha. Predsjednik Milanović priznao je da doista uživa.

- Pa baš sam se iživljavao nad jednim prijateljem koji je otišao u južnu Španjolsku, gdje je sunce i nebo možda veće nego ovdje, ali nije ljepše. Tako da sam mu slao slike, ujutro iz hotela, da crkne od zavisti, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović. 

Dubrovačka povijest, tvrdi predsjednik, nešto je u što se moramo i danas ugledati.

- Odnos prema javnom i odoljevanje pritisku privatnoga, ovu Rebubliku bi raznijeli da nije imala stroge, baš rigidne kriterije. I briga za sebe, neka vrsta čak i sebičnosti. Mislim to su vječne lekcije, odnosno orijentiri, rekao je. 

Proslava je, na Svijećnicu ili Kandeloru, počela svečanom sjednicom grada Dubrovnika.

- Od grada kojeg se preporučuje izbjegavati zbog prekomjernog turizma u 2017. godini, do grada Šampiona hrvatskog turizma, ali i niza značajnih međunarodnih priznanja kojima je naš grad nagrađen u prošloj godini, rezultat su višegodišnjeg kontinuiranog rada čitavog sustava, istaknuo je u govoru na svečanoj sjednici gradonačelnik Mato Franković.

Na sjednici su dodjeljene godišnje nagrade, kao i one za životno djelo. Laureat je i Dominko Radić, koji je tijekom godina iz mora spasio više od 20 ljudi.

- Pa mogu ti reći, taj je osjećaj, ajmo reći, isti prilikom spašavanja živog čovjeka. Ono, duša ti je puna, srce ti je puno, rekao je Dominiko Radić. 

A srca će biti puna i sutra, kada na onu glavnu dubrovačku Festu stignu tisuće i tisuće ljudi iz cijele Hrvatske.

Uoči otvorenja 1052. Feste svetog Vlaha, nebeskoga zaštitnika grada, o tome što se sve događa u Dubrovniku, za podnevni Dnevnik HTV-a izvijestila je Sandra Lacković. 

U gradu je živo od ranog jutra. Na groblju Boninovo položeni su vijenci i odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima, rekla je Sandra Lacković.

Otvaranje Feste puštanjem golubica ispred svečeve crkve

- Tada će se ispred svečeve crkve podignuti barjak, pročitati laus i pustiti bijele golubice. Više od tisuću godina Dubrovčani štuju svojeg nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, a ove se godine slavi i 15. obljetnica otkako je Festa završila na UNESCO-ovom popisu zaštićene nematerijalne kulturne baštine. Sutra slijedi velika procesija ulicama Grada, rekla je. 

Za svjetovnu organizaciju Feste svetog Vlaha zaduženi su festanjuli, pa u prilogu možete poslušati što su oni rekli. 

Iz govora na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 

U povodu blagdana svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika u Kazalištu Marina Držića organizirana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Na njoj je predsjednik RH Zoran Milanović poručio da je Dubrovnik bogat grad s visokim, ranije postavljenim standardom, što je velika obveza.

Milanović je podsjetio na natpis u Kneževom dvoru "Obliti privatorum publica curate", koji predstavlja odnos prema javnom, korupciji i zloupotrebi vlasti.

- Dubrovnik se kroz stoljeća uspio oduprijeti toj napasti, jer da nije, ne bi opstao. To je jedna lekcija za Hrvatsku, a druga je da služiš sebi i svojim građanima, jer ako se ne pobrineš za sebe, drugi sigurno neće, rekao je Milanović.

Komentirao je i srbijanska posezanja prema baštini i identitetu Dubrovnika.

- Mi u Zagrebu kažemo: Svaki bedak ima svoje veselje. Dubrovnik je neprijeporno hrvatski grad, poručio je Milanović.

- Grad koji skrbi o kulturi, djeci i mladima, šampion turizma koji razvija vrijedne infrastrukturne projekte. Vlada podržava i prati te projekte, od Lapadske obale i ITU mehanizma do centra za starije osobe i Aglomeracije Dubrovnik. To je posebno važno za grad s pet zvjezdica kao što je Dubrovnik, poručio je na sjednici Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i izaslanik premijera. 

Gradonačelnik Mato Franković najavio niz mjera 

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u govoru je istaknuo niz infrastrukturnih projekata ostvarenih u proteklih godinu dana i najavio niz mjera za mlade obitelji i revitalizaciju života u gradskoj jezgri. 

- Nova proširena Lapadska obala najveće je takvo ulaganje, ostvareno državnim i europskim sredstvima. Nastavljamo koristiti fondove EU-a za bolju kvalitetu života građana rekao je Franković.

Dodao je kako će se u 2024. godini graditi drugi dom umirovljenika u posljednjih 50 godina.

- Očuvanje živog grada u središtu je Plana upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika. Grad smo bez liste čekanja za dječji vrtić. Proračun za 2024. prvi je koji su osmislili građani kroz participativno budžetiranje. Ukinuli smo prirez pa svakoj obitelji ostaje i do 680 eura godišnje", istaknuo je Franković i naveo niz mjera za zadržavanje mladih obitelji u  Dubrovniku i revitalizaciju života u povijesnoj jezgri grada.

Govore su održali i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Dodijeljene Nagrade grada Dubrovnika 

Nagrada Dubrovnika za životno djelo pripala je Donaldu W. Hudspethu i posmrtno Aljoši Nikoliću. 

Nagradu Grada Dubrovnika za 2023. godinu dobili su Stjepan Koporčić, dr. Darko Kristović, Dominko Radić, posmrtno prof. Ante Skaramuca te Škola filma Šipan.

Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su, među ostalima i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, državni tajnici i saborski zastupnici, kao i predstavnici vjerskih zajednica i brojni drugi.