Dugi otok: Uginule glavate želve, evo što kažu stručnjaci

U uvalu Saharun na Dugom otoku, okrenutu prema jugu, more je ovoga vikenda izbacilo dvanaest uginulih morskih kornjača, glavatih želvi. Prema prvim procjenama, riječ je o odraslim jedinkama teškima pedesetak kilograma. Stručnjaci bi tek trebali utvrditi što je uzrok pomoru tih životinja.

- Većina uginulih želvi bila je stara, što sam procijenio po njihovoj težini od 40-50 kilograma, ali bilo je i nekoliko manjih, odnosno mladih jedinki, izjavio je Petešić.

Po riječima ravnatelja Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske županije Damira Perića, točan broj uginulih glavatih želvi nije poznat.

- Naši djelatnici, predvođeni stručnom voditeljicom Moranom Bačić, jutros su odmah otišli na teren, a prema prvim informacijama radi se o možda desetak uginulih kornjača, kaže Perić.

Zasad se ne može utvrditi što se dogodilo i izazvalo ugibanje želvi, ali Perić misli da je vjerojatno je riječ o olujnom i orkanskom jugu koje je proteklih dana puhalo duž Jadrana. Nije rijetkost da upravo u takvim vremenskim uvjetima želve stradaju ili uginu.

- Nažalost, u zimskim se mjesecima to često događa. Kornjače prezimljuju na morskome dnu, eventualno ih može podići ribarska mreža. One se tada napola probude i u takvom stanju mogu udariti u obalu, rekao je.

Dok se ne napravi obdukcija nećemo znati što je pravi uzrok uginuća glavatih želvi, ističe Perić.

Iako je vrijeme lovostaja dr.sc. Željko Mihaljević s Hrvatskog veterinarskog instituta ne isključuje mogućnost da je do pomora došlo zbog ribolovnih alata ili susreta s plovilima.

- Prema dosadašnjim iskustvima najčešći uzrok uginuća velikoga broja glavatih želvi na Jadranu je interakcija s ribolovnim alatima. Budući da se radi o lovostaju vrlo je teško govoriti o interakciji s ribolovnim alatima, posebice ribarskim mrežama, ali ne možemo isključiti. Druge teorije koje se javljaju da ih je jako jugo izbacilo na obalu nekako ne idu u prilog tim velikim plivačima da ih jugo izbaci. Vrlo je malo vjerojatno da će se nešto takvo dogoditi. Osim interakcije s ribolovnim alatima u obzir dolaze kolizije s plovilima, odnosno neki drugi nepoznati uzroci koje tek trebamo utvrditi nakon obdukcije ovih životinja, rekao je dr. Mihaljević.  

Obdukcija ostataka uginulih želvi obavit će se upravo na Hrvatskom veterinarskom institutu. - Pregledat ćemo sve životinje bez obzira u kakvom stanju bile, jer se radi o velikom broju jedinki na jednom uskom području. Izuzet će se svi organi i tkiva za eventualne toksikološke analize i daljnje molekularne analize, dodaje dr. Mihaljević. 

Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) u funkciji je od 2010. godine.

Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu, sve vrste su uvrštene na Crveni popis Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) i pod strogom su zaštitom u svim zemljama Europske unije.

Prema nekim procjenama u Jadranu obitava oko dvadeset tisuća glavatih želvi. Sudeći po masi od pedesetak kilograma, uginule kornjače na Dugom otoku spadaju u mlađu populaciju, još uvijek nespremnu za razmnožavanje.