Hoće li zadarski arhipelag do 2028. godine dobiti - vodu?

Zadarski arhipelag jedini je dio otočne Hrvatske do kojeg, uz iznimku Ugljana i Pašmana, nije stigao vodovod. Nekoliko puta najavljivano je da će do 2028. voda stići do svih stanovnika. Koliko je to vjerojatno, provjerila je Ana Marušić.

Proteklo je godinu i pol od najave koja je otočanima zagrijala duše.

- Naš je plan da ta velika investicija bude realizirana kroz četiri godine, pa da pitka voda, koja će dolaziti sustavno i redovito, zamijeni brodove vodonosce, poručio je 22. srpnja 2024. premijer Andrej Plenković.

No sve, čini se, ipak nije tako jednostavno.

- Projektiranje ide, tako da realno 2028. se može možda početi izvoditi, sigurno da neće doći voda do otoka, ali ako krene izvođenje, mi ćemo biti jako zadovoljni. Bez vode nema života na otoku, nema gospodarstva, nema turizma, rekao je Zoran Morović, načelnik općine Sali na Dugom otoku.

A ni ono malo otočne poljoprivrede, kad znamo da je klimatskih promjena posljednjih godina sve manje kiše u toplim mjesecima. Bez vode nema života, slažu se i mladi.

- Imamo ista prava kao i svi građani, tako da bilo bi u redu kad bi uspjeli nekako dobiti vodu, naglasio je mlađi mještanin Duje.

Kad bismo zbrojili stanovništvo svih naših otoka, dobili bismo treći po veličini grad u Hrvatskoj. Pa iako to nije zanemariv broj ljudi, otočani se tuže da ostatak Hrvatske otoci zanimaju samo ona dva, tri ljetna mjeseca.

- Nakon 2027. ide dobivanje lokacijske, građevinske i razvlašćenje ljudi - kuda će ići taj predviđeni cjevovod. Optimistično je od 8 do 10 godina, smatra Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.

Nužno je osigurati i veći vodeni kapacitet za grad kako dodatni potrošači ne bi narušili opskrbu postojećih, koji su posljednjih godina ljeti trpjeli posljedice redukcije u isporuci vode.

- Prvobitni plan je bio da bi trebalo u roku od 3 godine od početka biti isprojektirano sve, ishođene dozvole, pripremiti za apliciranje i gradnja sama traje od tri do četiri godine, opisao je plan Tomislav Matek, direktor Vodovoda Zadar.

Dakle, valjat će se još malo strpjeti. U međuvremenu, pravi je trenutak za razmišljanje o odvodnji, koja s dolaskom vode na otocima postaje ozbiljan problem.

- Obaveza je isporučitelja vodne usluge da paralelno radi i na odvodnji. Za te manje otoke doista je to specifično i teško. Sigurno da će se dostupnošću vode povećati potrošnja i automatski će se stvarati i pritisak na okoliš, objasnio je Daniel Segarić, pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i fondove EU-a Zadarske županije.

Zasad se u tom smislu najizglednijima čine ekopročišćivači, barem na manjim otocima koji teško da će dočekati još jedan skup i kompliciran projekt kakav bi bila gradnja mreže odvodnje.