Program za poboljšanje kvalitete zraka vrijedan 220 milijuna eura

Kvaliteta zraka u Zagrebu danas je, prema podacima Državnoga hidrometeorološkog zavoda - umjerena. Zimi je zrak često loše kvalitete, na što utječu i stabilne vremenske prilike.

Ljudsko djelovanje ključan je čimbenik, pa Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi dvogodišnji program za poboljšanje kvalitete zraka vrijedan 220 milijuna eura.

O tome je u emisiji "Studio 4" govorio zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša.

Ponovno je u Zagrebu magla, mirno je i bez vjetra, to zimi često znači lošu kvalitetu zraka.

- Ako govorimo baš o Zagrebu, danas je ta situacija prihvatljiva, ali generalno se kvaliteta zraka prati na razini kalendarske godine i u 2023. godini Zagreb je imao malo problema s PM-10, odnosno s benzopirenom, čime je karakterizacija zraka bila druge kategorije, pojasnio je.

U kojim gradovima je kvaliteta zraka najbolja, gdje je najgora?

Najbolja kvaliteta zraka je u priobalnom dijelu Hrvatske, unutrašnjosti Dalmacije, u gorskom dijelu Hrvatske, gdje postoji znatan dio godine provjetravanje, pa dolazi do prirodne disperzije onečišćenja, napominje stručnjak, dok je situacija lošija u velikim urbanim sredinama tipa Zagreba, Splita, Rijeke ili u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Slavonija.

- Imamo problema baš tijekom zimskog perioda, zbog emisija iz malih ložišta, gdje ljudi koriste biomasu, poput drva za zagrijanje svojih prostora, što se onda manifestira u povećanim koncentracijama emisija PM10 i PM2, rekao je.

Često je Slavonski Brod istaknut kao jedan od problematičnih gradova, i još neke sredine poput Kutine.

Glavni uzroci onečišćenja zraka u Hrvatskoj: promet, grijanje, saharski pijesak

U Hrvatskoj ima oko 30 mjernih postaja tzv. državne mreže za praćenje kvalitete zraka i 40 mjernih postaja lokalne mreže gdje su nadležne županije, gradovi i općine. Sve mjerne postaje mjere nekoliko vrsta onečišćenja - pozadinska, gradska, prigradska i prometna onečišćenja, što govori o samim izvorima emisija.

- U Hrvatskoj su dominantni izvori emisija prometni sektor, pogotovo u velikim gradskim sjedištima. Imamo probleme vezane uz mala kućna ložišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, doprinos emisija iz susjednih država, rekao je.

-  Na primjer nekoliko prirodnih fenomena -  saharski pijesak koji iz saharskog dijela Afrike putem zračnih struja dolazi u Hrvatsku; u prometnom sektoru gdje nastaju tzv. prekursori ozona koji potiču stvaranje prizemnog ozona; imamo povremeno i povećavanje ovih emisija ozona. Kao primjer možemo istaknuti grad Pulu, gdje je to bilo nekoliko puta prošle godine, objasnio je.

Borba protiv onečišćenja zraka

Ministarstvo i Fond kreću u borbu s onečišćenjem zraka, provodit će se dvogodišnji program težak oko 220 milijuna eura. Budiša je spomenuo i druga ulaganja.

- Preko 120 milijuna eura uloženo je u poticanje energetske učinkovitosti gospodarskih subjekata i postrojenja, da se zamijeni korištenje fosilnih goriva. Napomenuo bih i Fondov poziv od rekordnih 120 milijuna eura za građane, gdje su mogli mijenjati fasade, krovove i štale, kao i koristiti fotonaponske elektrane kao obnovljive izvore energije, nabrojao je.

- Imamo dalje u fokusu naredne dvije godine velike investicije u prometni sektor vrijedan 90 milijuna eura, ulaganja u energetsku učinkovitost obiteljskih kuća u okviru smanjivanja rizika od energetskog siromaštva, 25 milijuna eura; 10 milijuna eura je vezano ponovo uz ove fotonaponske elektrane; 50 milijuna eura je vezano uz infrastrukturu za punionice itd., dodao je.

Vozila s nultom emisijom

- Fond već sufinancira takva vozila našim građanima. Prošle godine preko 2.200 takvih vozila smo isporučili, odnosno nabavili. U sljedećem razdoblju planiramo i dostavna vozila pošte, u vrijednosti 90 milijuna eura, rekao je.

Interes za natječaje za električne automobile, uvijek je ogroman, alokacija se iskoristi 100%.

Prihvatljivi oblici grijanja

Važna je i zamjena ložišta u kućama, drva su ta koja zagađuju. Čime ih zamijeniti?

- Planiramo jedan poziv u vrijednosti 10 milijuna eura za naše građane, ali isto tako i za gradove, da se zamijene kotlovnice koje su veliki izvor zagađenja, kazao je.

- Problem je program korištenja biomase, ugljena i drugih fosilnih goriva tipa nafte. Dok se u potpunosti oni ne zamijene, imat ćemo problema, posebno u ovim zimskim mjesecima u kojima je velika emisija čestica, rekao je.

Prihvatljivi oblici grijanja su dizalice topline, plin kao prijelazni energent koji uopće ne daje emisije čestica.

Kada građani mogu očekivati prve pozive za automobile i zamjenske ložnice?

- Već ove godine ćemo krenuti s nekim od ovih programa, a nastavit ćemo ih u 2026., najavio je Budiša.