Nacionalna linija za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja djeluje već 12 godina, a broj onih koji traže pomoć svake godine raste. Na broju 116 006 moguće je dobiti pravne, proceduralne i psihološke savjete, besplatno i anonimno.
22.08.2025.
13:02
Autor: T.V./Studio 4/HRT
Nacionalna linija za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja djeluje već 12 godina, a broj onih koji traže pomoć svake godine raste. Na broju 116 006 moguće je dobiti pravne, proceduralne i psihološke savjete, besplatno i anonimno.
Koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra Mateja Meštrović istaknula je da je linija otvorena svakodnevno, uključujući vikende i blagdane.
– Naša linija je dostupna 12 sati dnevno, putem telefona ili chata na web-stranici www.sr.hr. Nije potrebno unositi predbroj, dovoljno je utipkati 116 006, rekla je Meštrović.
Najviše se javljaju građani s područja Zagreba i Zagrebačke županije, a u dobi su između 36 i 50 godina. Linija je namijenjena punoljetnim osobama. Zapreke zbog kojih žrtve često ne prijavljuju nasilje su brojne – od ekonomske nesigurnosti do neinformiranosti, posebno u ruralnim područjima.
– Katkad nisu ni svjesni da je ono što doživljavaju, poput ekonomskog ili seksualnog nasilja, kazneno djelo. Naša je uloga da im pružimo informacije, podršku i sigurnost u prvom koraku, istaknula je Meštrović.
Pozivatelji često nisu sigurni smiju li uopće nazvati.
– Linija je besplatna i anonimna. Osobe nam mogu ispričati sve što žele, a mi im dajemo informacije o tome koje su im opcije dostupne i komu se mogu obratiti. Prvi cilj nam je stvoriti povjerenje i osjećaj sigurnosti, rekla je Meštrović.
Dodala je da nakon razgovora žrtva sama odlučuje što će dalje poduzeti, a linija je tu da ih upućuje na policiju, državno odvjetništvo, relevantne institucije i organizacije civilnog društva. Suradnja s institucijama ocijenjena je odličnom.
– Posebno bih istaknula projekt s Ministarstvom unutarnjih poslova, gdje u nekoliko županija žrtve mogu ostaviti svoje kontakte, a mi ih u roku od 48 sati nazovemo i pružimo im prvu podršku, objasnila je Meštrović.
Sve češće pozivi se odnose i na online nasilje.
– Žrtve najčešće opisuju što im se dogodilo i koje posljedice trpe. Pomažemo im prepoznati da se radi o kaznenom djelu, savjetujemo da sačuvaju poruke i objašnjavamo što ih čeka u razgovoru s policijom i drugim institucijama, kazala je.
Roditelji se često javljaju kada njihova djeca postanu žrtve vršnjačkog nasilja, bullyinga ili dijeljenja neovlaštenih fotografija.
– Informiramo ih o mogućnostima, zakonima i protokolima te ih upućujemo na specijalizirane institucije i telefone. Djeci je posebno važna podrška uživo, naglasila je Meštrović.
Roditeljima savjetuje da obrate pozornost na promjene u ponašanju djece i otvoreno razgovaraju o opasnostima online svijeta.
– Važno je da djeca znaju da se mogu povjeriti roditeljima ako nešto dožive. Ako roditelji nisu sigurni što učiniti, mogu se obratiti nama i mi ćemo ih dalje informirati i uputiti, rekla je.
Kampanje koje se provode u svrhu osvještavanja o nasilju i podršci žrtvama, dodaje, donose rezultate.
– One podižu svijest društva o najčešćim oblicima kaznenih djela i sustavima pomoći koji postoje, zaključila je Meštrović.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora