Europa u Splitu traži odgovore za sigurniji Mediteran

U Splitu danas i sutra boravi europska politička elita. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, španjolski premijer Pedro Sánchez, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i drugi europski čelnici sudjelovat će na summitu MED9. 

Glavne su teme: migracije i zaštita vanjskih granica EU-a, konkurentnost europskog gospodarstva i novi višegodišnji proračun EU-a, proširenje Unije, klimatske promjene i energetika, ali i najveće geopolitičke krize - one na Bliskom istoku i u Ukrajini. 

Za Hrvatsku je summit posebno važan jer završava njezino jednogodišnje predsjedanje. Koliko naša zemlja može utjecati na politiku te neformalne skupine mediteranskih članica EU-a? Može li se zajedničko stajalište devet zemalja pretvoriti u ozbiljan politički utjecaj u Bruxellesu? Što Hrvatska može dobiti od činjenice da će se upravo u Splitu okupiti gotovo cijeli vrh europske politike? 

Ravnateljica Uprave u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Terezija Gras rekla je u emisiji "U mreži Prvog" da je Hrvatska tijekom svojeg predsjedanja definirala svoje prioritete koji su se odnosili na sigurniji, otporniji i održiviji Mediteran.

- Hrvatska će na summitu u neformalnim razgovorima i raspravama kazati kako ona vidi da bi trebao izgledati sljedeći višegodišnji financijski okvir. Važno je reći da od 9 članica neformalnog formata, njih 8 su članice prijatelja kohezije i one se glasno zalažu da kohezijska politika, ostane na razini financiranja aktualnog WFO-a. Prepoznajemo važnost pojačanih ulaganja u jačanje europske konkurentnosti, naglasila je.

Dodaje da ove države shvaćaju važnost globalne Europe koja čini 3. stup novog višegodišnjeg financijskog okvira, gdje su složne u tome da uz jačanje ulaganja u partnerstvo s državama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, poseban  naglasak, kako kaže, treba staviti i na proširenje, ali i na vanjsku dimenziju migracija.

- Ima prijedloga da se inicijalni prijedlog financijskog okvira sreže, ali stajališta nisu pomirena te upravo zato rasprava u Splitu može doprinijeti tome da se raspravi, osim o rashodovnoj strani i o prihodovnoj, rekla je.

Vanjsko politički analitičar Božo Kovačević naglasio je da različite mediteranske zemlje imaju različite prioritete. Za Španjolsku, Francusku i Italiju to je pitanje izbjeglica i migracija, a za Hrvatsku to nije toliko bitno.

- Ovaj summit, kao i Inicijativa triju mora, važne su za prepoznavanje Hrvatske kao aktera na međunarodnoj sceni, rekao je.

Dodaje da je važno da se održavaju sastanci, da se što otvorenije razmijene mišljenja i da se pokušaju pronaći zajednički interesi, a kako kaže, zajednički interes je podizanje sigurnosti na Mediteranu, ali što se financija tiče treba se vidjeti koliki je čiji udio u tome.

- Mislim da je sukladno s tim pred čelnicima mediteranskih zemalja zadaća koja nema previše izgleda za uspjeh, naglasio je.

Hrvatska policija i sigurnosne službe imaju mnogo iskustva kad je riječ o osiguranju ovakvih događaja 

Gras je istaknula da je Hrvatska aktivno i proaktivno uključena u procese i rasprave koje se događaju u Bruxellesu. Predlaže teme za koje vidi da nisu samo nešto što je zabrinutost Hrvatske nego su i teme zabrinutosti drugih članica.

Stručnjak za sigurnost Tonči Prodan rekoa je da će sigurnosna situacija u Splitu biti složena jer se istodobno održava summit i utakmica Hrvatska - Španjolska, no to, kaže, nije prvi put.

- Hrvatska policija i sigurnosne službe imaju mnogo iskustva kod osiguranja ovakvih događaja. Ništa se ne prepušta slučaju i pripreme traju dugo. Rade se brojne provjere, protudiverzijski pregledi, osiguravanje trasa i brojne druge aktivnosti kako ne bi bilo rizika. Split je spreman, naglasio je.

Na pitanje mogu li Grčka, Malta, Hrvatska, Italija, Španjolska naći zajedničko stajalište o tome kako Europa treba štititi svoju vanjsku granicu, Gras je rekla da mogu, što je potvrđeno u uspješnim pregovorima u novom paktu o migracijama i azilu koji se primjenjuje u svim državama članicama EU od 1. lipnja. 

Kada je riječ o proširenju EU-a na zapadni Balkan, Kovačević je rekao da nema nekog zamaha jer se Europska unija porbudila tek sada kada je shvatila da je zapadni Balkan, posebno Srbija, u geopolitičkom smislu relevantan.

EU spreman napraviti korak prema zapadnom Balkanu

Gras smatra da je EU danas spremna napraviti korak prema zapadnom Balkanu.

- Danas će EK objaviti dokument kojim će odgovoriti na to kako se sama namjerava pripremiti za sljedeće proširenje. Odgovorit će kako će funkcionirati njezine institucije u proširenoj uniji, kako će se proširenje odraziti na postupke odlučivanja, kako ćemo se zaštititi da se nove članice pridržavaju svih vrijednosti na kojima unija počiva i kakve će biti financijske implikacije proširenja, naglasila je.

Više pogledajte u videu: