Žigman: Inflacija bi u 2027. trebala usporiti na tri posto

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a da se u 2027. očekuje usporavanje inflacije na oko tri posto, no upozorio je da će kretanje cijena i dalje uvelike ovisiti o geopolitičkim okolnostima. Govorio je i o rastu zaduživanja građana, povećanju kamatnih stopa Europske središnje banke te rizicima za hrvatsko gospodarstvo.

Govoreći o dvoznamenkastom rastu kreditiranja građana, Ante Žigman je podsjetio da je HNB sredinom godine pooštrio mjere kreditiranja kako bi spriječio prekomjerno zaduživanje.

- U prvoj fazi, sredinom godine, pooštrili smo mjere zaduživanja građana, prije svega zbog toga što smo zabilježili visoke stope zaduživanja. One su još uvijek dvoznamenkaste. Želimo osigurati da se građani zadužuju održivo te da u slučaju krize i dalje mogu otplaćivati kredite, rekao je Žigman.

Istaknuo je da HNB zasad bilježi usporavanje rasta zaduživanja, a dodatne promjene očekuju se od 20. studenoga, kada počinje primjena novih pravila povezanih sa zaštitom potrošača pri kreditiranju.

- Pokušava se obuhvatiti i onaj dio koji se ne odnosi na banke. Nama je cilj da se građani održivo zadužuju te da banke budu stabilne i održive, naglasio je.

Europska središnja banka (ECB) ove je godine u dva navrata povećala kamatne stope, ponajprije kao odgovor na rast inflacije potaknut poskupljenjem energije.

Žigman je objasnio da je inflacija cijena energije dosegnula oko 20 posto te da bi, bez geopolitičkih šokova, ukupna inflacija bila znatno niža.

- Bez tih geopolitičkih šokova imali bismo umjerenu stopu inflacije između dva i tri posto, rekao je.

Prema njegovim riječima, povećanje kamatnih stopa zasad nema znatniji učinak na građane jer većina njihovih kredita ima fiksne kamatne stope.

Ni kod poduzeća, dodao je, ne primjećuje se snažnije prelijevanje povećanja referentnih kamatnih stopa na troškove zaduživanja.

- Naše banke vrlo su likvidne. Imaju mnogo prostora i u mogućnosti su nuditi povoljne kamatne stope, istaknuo je Žigman.

O odlasku Lagarde: ECB ima jasan cilj - inflacija od dva posto

Žigman se osvrnuo i na najavljeni odlazak predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, koja će dužnost napustiti osam mjeseci prije isteka osmogodišnjeg mandata.

Ocijenio je da takav odlazak nije neuobičajen te da promjena na čelu ECB-a ne bi trebala utjecati na temeljni cilj monetarne politike.

- ECB ima jasan cilj, a to je inflacija od dva posto u srednjem roku, poručio je.

Dodao je da se zasad spominju dvojica kandidata za njezina nasljednika, iz Španjolske i Nizozemske, koje smatra iskusnim i kvalitetnim središnjim bankarima.

Govoreći o inflaciji u Hrvatskoj, Žigman je upozorio da će njezino kretanje i sljedeće godine uvelike ovisiti o geopolitičkim okolnostima, osobito o cijenama energenata.

Podsjetio je da je cijena nafte prije godinu dana iznosila oko 60 dolara po barelu, dok je prije dva tjedna dosegnula 110 dolara.

- Inflaciju je jako teško održavati na dva posto. Vladine mjere, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama eurozone, djelovale su na to da se inflacija uspori i da njezin rast ne bude onoliki koliki bi bio bez tih mjera, objasnio je.

Posebno se osvrnuo na cijene usluga, čija je inflacija iznosila 7,5 posto.

- U 2027. očekujemo smirivanje, iako svake godine imamo pritisak na rast cijena usluga. Cijene hrane zbog određenih klimatskih okolnosti mogu biti više, ali zasad nemamo nikakvih pokazatelja zbog kojih bismo trebali biti zabrinuti, rekao je Žigman.

Prema trenutačnim prognozama, inflacija u Hrvatskoj sljedeće bi se godine trebala spustiti na približno tri posto.

Komentirajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, Žigman je istaknuo da kao guverner HNB-a ne želi ulaziti u ocjenjivanje fiskalnih odluka Ministarstva financija.

Ipak, naglasio je važnost održavanja proračunskog manjka na razini od tri posto BDP-a te nastavka smanjivanja javnog duga.

- Iznimno je važno da je deficit i dalje na razini od tri posto. To je važno i zbog kreditnih agencija te makroekonomske situacije. Javni dug u Hrvatskoj ispod je 60 posto, ide prema 55 posto BDP-a i jedan je od najnižih u eurozoni, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, odgovorno upravljanje javnim financijama posebno je važno u razdoblju izraženih međunarodnih neizvjesnosti.

- Jako je važno da postoji prostor za mjere u slučaju nastavka geopolitičkih napetosti kako bi se suzbila inflacija, zaključio je guverner HNB-a.