Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

23.08.2022.

Zadnja izmjena 19:28

Autor: HRT/IMS

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Foto: Davor Božinović / Twitter

Europski je dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Obilježavanjem tog dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica Europske unije u kojima se potiče na promišljanje o osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i poštovanja temeljnih prava. 

- Hrvatska vlada nedvosmisleno osuđuje sve stravične zločine, progone i strahote počinjene u ime i pod okriljem totalitarnih i autoritarnih režima, priopćeno je u utorak iz Banskih dvora.

- Očuvanjem povijesne istine i jasnim ograđivanjem od svih totalitarnih zločina iskazujemo pijetet žrtvama i njihovim obiteljima, priopćila je vlada.

- Posebno nam je stalo do toga da osiguramo adekvatno obrazovanje mladih generacija kako se ta strašna zlodjela ne bi nikad zaboravila i kako bismo, živim sjećanjem na to mračno vrijeme europske povijesti, u budućnosti bili još ustrajniji u izgradnji tolerantnog i uključivog ozračja te nadišli društvene podjele", navodi se u priopćenju vlade u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Kao zemlja koja je i sama prošla kroz tri rata u 20. stoljeću, a danas je odgovorna članica Europske unije i NATO saveza, Hrvatska će i dalje "angažirano sudjelovati u rješavanju brojnih globalnih pitanja i izazova, uz privrženost multilateralizmu i načelima međunarodnog prava", dodaje se.

- Poštovanje ljudskih prava jedan je od najvećih ideala čovječanstva, kojeg negira svaki oblik nasilja, dehumanizacije i ratnih razaranja. Bez jasnog i odlučnog zagovaranja tih vrijednosti, ne možemo ostvariti trajni mir i stabilnost u svijetu, koji je i danas ugrožen uslijed ruske vojne agresije i invazije na Ukrajinu.


U ime Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upalio je svijeću kod spomenika "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu.

- Žrtve kojih se danas prisjećamo podsjetnik su na dimenzije zla koje može proizaći iz totalitarnih ideologija, kao i upozorenje o važnosti temeljnih demokratskih vrijednosti – humanosti, poštivanja ljudskih prava te uključivosti, poručio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Izaslanstvo Vlade položilo vijence na Golom otoku i otočiću Sveti Grgur

lzaslanstvo hrvatske Vlade predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem u utorak je na Golom otoku i otočiću Sv. Grgur, u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, položilo vijence na spomen ploče podignute u čast žrtvama komunističkog režima stradale na tim otocima.

Vijenci su položeni na spomen ploču Vlade Republike Hrvatske i Udruge zatočenika logora na Svetom Grguru, a potom i na spomen ploču Vlade na Golom otoku.

Ministar Butković rekao je da se danas, u povodu Dana sjećanja, odaje počast svim žrtvama komunističkog režima, koji je bio autoritarni sustav, a obilježio je Hrvatsku i hrvatski narod u 20. stoljeću. Važno je da njegujemo kulturu sjećanja jer bez istine nema ni poštovanja ni svijesti o svim žrtvama, a naravno, ni pomirbe u kontekstu svakog europskog naroda, tako i hrvatskog, naglasio je.

Dodao je da se svake godine odaje počast, prisjeća se svih žrtava te da je važno da se takve stvari više nikada ne ponove.

Butković: Riječ je o ostacima zloglasnog zatvora


Na novinarsko pitanje bi li se ta mjesta mogla revitalizirati, za turističke i edukativne potrebe, ministar je kazao da je riječ o ostacima zloglasnog zatvora, koji je najprije, iza Drugog svjetskog rata, kraće vrijeme imao zatvorenike u kontekstu Infrombiroa, kasnije su tu bili politički zatvorenici, sredinom 80-tih, a završio je s radom kao kaznionica za kriminalne delikvente.

To su sada ostaci, činjenica je da je to sada zapušteno. Veliki je to sustav i trebalo bi puno sredstava da se sve uredi i dovede na zavidnu razinu, ali jedan dio možda bi se mogao urediti za turizam, vjerojatno bi bilo zaintersiranih koji bi došli razgledati, rekao je.

To nisu male investicije, treba vidjeti mogućnosti, bi li to mogli biti privatni investitori, rekao je Butković i naglasio da je sada "zadaća države u ovom trenutku da se ovo održi, gruntovno i katastarski sredi."

Na upit ne bi li bila jedna opcija i da se sve zadrži u sadašnjem stanju, zbog povijesti, ministar je rekao da bi bilo najbolje da se dio zadrži u sadašnjem stanju.

Kroz logor prošlo 17 do 32 tisuće zatvorenika, broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen

Koncentracijski logor i zatvor na Golom otoku uključivao je i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici, uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda. Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu.

Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 do 32 tisuće zatvorenika, a broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen. Zatvor je postao 1956., kasnije je pretvoren u kazneno-popravni dom za maloljetnike, a ukinut je 1988.


Hrvatski sabor obilježio Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Hrvatski sabor pridružio se obilježavanju 23. kolovoza - Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Izaslanici predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su počast svim žrtvama. Saborska zastupnica Zdravka Bušić sudjelovala je na komemoraciji žrtvama komunizma na stratištu na Lepoj Bukvi i kod grobnice Macelj, nakon koje je održana i sveta misa u Crkvi Muke Isusove.

Vijenac u ime predsjednika Hrvatskoga sabora kod spomen ploča na Golom otoku i Svetom Grguru, podignutih u čast žrtvama komunističkog režima stradalima na tim otocima, položio je saborski zastupnik Josip Borić.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježit će se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u općini Zagvozd, prilikom čega će se održati posljednji ispraćaj i pokop 30 žrtava Drugog svjetskog rata ekshumiranih na području Zagvozda. Obilježavanju i posljednjem ispraćaju na groblju sv. Jerolima uime predsjednika Sabora Jandrokovića nazočit će saborski zastupnik Luka Brčić.

Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj koji se obilježava od 2011. godine.

 U Split obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je u ponedjeljak u Splitu polaganjem vijenca Grada i županije na ulazu u tvrđavu Gripe, odakle su na kraju Drugog svjetskog rata komunističke vlasti odvodile i likvidirale političke neistomišljenike.

- Danas je dan kad se cijela Europa a posebno Hrvatska sjeća svih žrtava autokratskih i totalitarnih režima u 20. stoljeću nacizma, fašizma i komunizma, rekao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.

Naglasio je kako se hrvatska država temelji na pobjedi nad dva velika zločinačka režima - fašizmom u Drugom svjetskim ratu te pobjedom nad srpskim režimom u Domovinska ratu u kojem su hrvatski branitelji stvorili hrvatsku državu.

Ljudi koji su u totalitarnim režimima pali za slobodu trebaju biti inspiracija kako bismo mi gradili zemlju slobodnih i ponosnih ljudi, istaknuo je. "Danas se i Ukrajina bori protiv totalitarnog režima i nadamo se da će pobijediti agresiju kojoj je izvrgnuta, rekao je Puljak.

Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Stipe Čogelja rekao je da komunistički režim, koji je trajao 45 godina, ostavio traga na hrvatskom narodu.

- Mislili smo da u modernoj Europi više neće biti rata ali nažalost imamo rat u Ukrajini koju je napao totalitarni režim Vladimira Putina, rekao je Čogelja i dodaao kako se i u susjednoj Srbiji može čuti "šuškanje totalitarizmom".

- Opet se vraćamo u devedesete godine i na oslobodilački hrvatski Domovinski rat a naš istočni susjed odbija našu ruku. Moramo o tomu voditi računa,kazao je Čogelja.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije Ivan Turudić naglasio kako je za Hrvatsku domovinu posebno važno osuditi žrtve komunističkog režima. "Moramo se sjećati onih koji su bili protiv crvene zvijezde petokrake i protiv Titova režima, rekao je.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!