Festa sv. Vlaha - kiša prekinula tradiciju

Svečana sveta misa zbog kiše nije održana na otvorenom, a iz istog razloga otkazana je i tradicionalna procesija ulicama grada, što Dubrovčani ne pamte.

Svečanim misnim slavljem u dubrovačkoj katedrali Dubrovčani su u nedjelju obilježili 1047. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, a jaka kiša spriječila je tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji zastava ulicama povijesne jezgre grada. 

Otvorena 1047. Festa sv. Vlaha

Misno slavlje u katedrali, na kojem su bili i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković, predvodio je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je u propovijedi istaknuo kako su praktični i teorijski ateizam, vjerska indiferentnost i izbjegavanje pripadnosti Crkvi bili na početku prošloga stoljeća fenomen elita, a danas sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija.

- Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost niti odgovornost. Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj, u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove, rekao je biskup Palić.

Palić je istaknuo kako je, za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas sekularizam ušao u kuće i postao djelom našega postojanja.

Stoga je došlo vrijeme, kako ga papa Franjo naziva, obraćenja, preobrazbe: one pastoralne i misijske, rekao je Palić.

Glas kršćana mora biti krik, a ne nerazgovjetan žamor

U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, istaknuo je Palić, kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada je riječ o Božjim istinama.

- Ne želimo naše trgove pretvoriti u trg sv. Petra, ali želimo jasno i na svakom mjestu moći reći i svojim životom posvjedočiti da pripadamo Isusu Kristu i po svom ponašanju i po svojim djelima postati duša ovoga društva u kojemu živimo", rekao je Palić.

Primjer života sv. Vlaha, istaknuo je Palić, poziva nas i poučava da ne budemo fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista.

- Pozvani smo biti kršćani koji će dignuti glas kad se ugrožava sloboda, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost. Glas nas kršćana u Crkvi i u svijetu mora biti krik, a ne nerazgovjetan žamor - istaknuo je Palić.
- U mučeništvu sv. Vlaha iz ljubavi prema Kristu, a osobito u euharistiji i euharistijskom kruhu, otkrivamo snagu života nasuprot nemoći smrti, ljepotu zajedništva nasuprot nemiru razdora. Ljepota života je u darivanju, snaga života je u umiranju - zaključio je hvarski biskup.

Na misi su, uz biskupa domaćina, koncelebrirali mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Nikola Kekić, križevački biskup, mons. Pero Sudar, vrhbosanski pomoćni biskup, don Željko Majić, generalni tajnik Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i izaslanik biskupa mons. Ratka Perića.

Slavlje su, uz ostale duhovnike, svojim dolaskom uveličali i mons. Janusz Błachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu, i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike, redovnički provincijali i vrhovne poglavarice, rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić i katedralni župnik don Stanko Lasić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Katedralni mješoviti zbor i Katedralni madrigalisti kojima se pridružio Mješoviti zbor župe Svetog Križa Gruž.

Na Festi su, među ostalima, bili predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s brojnim ministrima, uz državne tajnike, zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, županijske gradonačelnike i načelnike, gradonačelnike gradova prijatelja Dubrovnika, predstavnike diplomatskog zbora, pravosuđa, vojske i policije, članove povijesnih postrojbi i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojne druge hodočasnike.

Državni vrh otputovao je iz Dubrovnika i građanima ostavio nova obećanja. Neka od njih Dubrovčani slušaju već godinama, stoga ne čudi da su na vrhu liste prioriteta bolja prometna povezanost s ostatkom države, odnosno izgradnja Pelješkog mosta i autoceste do krajnjeg juga. Projekt Pelješkog mosta konačno se pomaknuo s mrtve točke, no umjesto autoceste, zasad se spominje tek izgradnja brzih cesta od Metkovića prema Pelješkom mostu te južno prema dubrovačkoj zračnoj luci i granici s Crnom Gorom. 

Dovoljno je spomenuti da je za putovanje automobilom od Zagreba do Ploča potrebno oko četiri i pol sata za 500 kilometara, a dalje do Dubrovnika, do kojeg je potrebno još sto kilometara, potrebno je voziti još gotovo dva sata, naravno, ukoliko nema gužve na graničnim prijelazima. Bilo bi lijepo kad bi ovaj posjet Vlade i deseci ugovora koje su ovdje potpisali uistinu ostavili traga na životu ljudi, javlja naša reporterka Ivana Bralilo Drnas.