07:38 / 29.12.2020.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/IMS/D.D.

Fiket: Nije pravilo da ne može biti još jačih udara

Foto: HRT/Dobro jutro, Hrvatska

Foto: HRT/Dobro jutro, Hrvatska

Foto: - / HRT

SeizmologTomislav Fiket priča o jučerašnjim potresima na sisačkome području koji su se osjetili i u drugim krajevima Hrvatske i dijeli predviđanja o mogućim budućim potresima.
Nakon jučerašnjih potresa na sisačkome području koji su se osjetili i u drugim krajevima Hrvatske, ekipa Dobro jutro, Hrvatska razgovarala je sa seizmologom Tomislavom Fiketom i saznala više o jučerašnjem, ali i o mogućim budućim potresima.

➡️ Ajduković: Imamo krizu iscrpljivanja i šok krizu
➡️ Tlo se i dalje trese - noćas 3,0, jutros 2,5 prema Richteru
➡️ U tri jaka potresa u Sisku, Petrinji i Glini oštećeno petstotinjak objekata
➡️ Državni vrh u Sisku i Petrinji: Država će pomoći
➡️ Ivančić za Dnevnik HTV-a: Seizmička aktivnost na našem području je pojačana
➡️ Inženjeri građevinarstva spremni odmah se uključiti u hitne preglede zgrada
➡️ HNS i GLAS traže zakonska rješenja za područja pogođena potresom
➡️ Nakon potresa u Zagrebu, ista sudbina dočekala ih u Glini

Možemo li očekivati jače potrese nakon onog prvog?
Nakon prvog jučerašnjeg potresa u 6:28 s epicentrom u petrinjskom području dogodilo se još 15-ak njih za što seizmolog Tomislav Fiket kaže da je normalno i da je dio serije koji očito ide ka smirivanju.

- U slučaju da je prvi udar bio glavni udar, pravilo je da obično ide još jedan jaki, i onda sve slabiji i slabiji udari. Ali nije pravilo da ne može biti još jačih udara. Pravilo je da kad se na kraju pogleda, kada je serija završila, da je raspodjela po jačinama padajuća. Da imate malo jakih potresa i puno malih potresa. Znači da sada i dalje može biti potresa koji su 3 ili čak 4 Richteru, objašnjava Fiket.

Fiket dodaje da ne možemo govoriti o povezanosti između ovog i zagrebačkog potresa iz ožujka, jer se radi o dva različita epicentralna područja i dva rasjeda koji nisu direktno vezani osim na globalnoj razini zbog tektonskih ploča koje se podvlače jedna pod drugu.

- Iz iskustva znamo da seizmična aktivnost varira. Inače nemamo ovakvu seriju potresa, ali ova godina je posebna po svemu pa i tome, kaže seizmolog Fiket.

Na pitanje jesu li potresi mogući na području Jadranskog mora, Tomislav Fiket odgovara da je to moguće, ali da tsunami kao posljedica zahtjeva mnoge podudarnosti, obično su veličine od samo 15-ak centimetara i vjeruje kako nije nešto što bi nas trebalo zabrinjavati.

Potpuno smirivanje tla

- Podrhtavanja nikad neće prestati, njih je bilo i prije i bit će ih poslije potresa, Zemlja je cijelo vrijeme aktivna i tektonske ploče se pomiču, pa će biti i potresa, izjavio je Fiket.

- Ova serija trne relativno lijepo, ja se nadam da će za par mjeseci završiti, dodaje.

U budućnosti se očekuje još jedan puno jači potres

- Kolege geolozi, seizmotektoničari rade procjene aktivnih rasjeda, oni gledaju dužinu rasjeda odnosno samu rasjednu plohu. Na osnovi veličine te plohe se procjenjuje maksimalna moguća magnituda tog potresa koju taj rasjed može proizvesti.  Procijenjena magnituda zagrebačkog rasjeda rađena je po radu profesora Tomljanovića sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i iznosi 6.5 po Richteru. Za Dubrovačko područje su to i više vrijednosti, 7 po Richteru, a za Riječko područje je to nešto manje, oko 6, kaže Tomislav Fiket.



Komuniciranje potresa u Hrvatskoj

Fiket objašnjava da Hrvatska posjeduje sustav automatske lokacije potresa, međutim RH ima samo 17 stalnih seizmoloških postaja i EMSC, odnosno europski mediteranski seizmološki centar, često ima greške u magnitudi i lokaciji naših potresa.

- Ako nemate gustu nacionalnu mrežu seizmoloških postaja, sustav može pogriješiti. Na njega ne možete pouzdati i ne može biti javan, jer bi bilo mnogo lažnih uzbuna, a onda vam to donosi više problema nego koristi, pojašnjava seizmolog Fiket.

Kaže da čim se potres dogodio da je to odmah bilo iskomunicirano prema centru 112 i prema Centru za civilnu zaštitu. Objava na stranicama Hrvatskog seizmološkog zavoda kasnila je zbog poteškoća koje su uslijedile nakon brojnih prijava na stranicu.

- Službenu informaciju se uvijek trudimo objaviti što brže. Ovaj projekt gušće mreže seizmoloških postaja bi to promijenilo, jer bi to išlo jednim automatizmom na našoj stranici, međutim za to su potrebna sredstva koja nažalost nemamo, kaže Fiket.

Unatoč donaciji koju je Hrvatski seizmološki zavod zaprimo ove godine, njihov najveći projekt otvaranja više seizmoloških stanica diljem Hrvatske koji bi zahtijevao financiranje iz europskih fondova, nažalost i dalje ostaje neostvaren.
Foto: HRT/Dobro jutro, Hrvatska

Foto: HRT/Dobro jutro, Hrvatska

Foto: - / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!