Fiket o potresima: Možemo pretpostavljati gdje i koje magnitude, ali ne i kada

07:40 / 08.12.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/M.Š./HRT

Tomislav Fiket u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska"

Tomislav Fiket u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska"

Foto: HTV / HRT

U proteklih godinu i pol podrhtavanja tla na našem su području postala gotovo svakodnevica. Zagreb, Petrinja, Jadran, zaleđe Šibenika, Split, Dubrovnik.

Je li ovo je zaista vrijeme seizmičkih aktivnosti ili smo sada samo malo više senzibilizirani na ove vijesti?


- Situacija na petrinjskom području pomalo se smiruje, to je dobra vijest za sve koji ondje žive, jer sam siguran da su već izmoreni trešnjom. Nadamo se da to ide kraju, da će uskoro prestati. To što su potresi sve slabiji ne znači da neće možda biti neki jači potres, takva pravilnost ne postoji. To se i pokazuje kroz ovo vrijeme. To je sve normalno da se tu i tamo pojavi poneki potres jači od 3 po Richteru, istaknuo je gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" seizmolog Tomislav Fiket.

"U nekoliko godina mogući brojni potresi, pa onda 100 ili 200 godina ništa"

U Hrvatskoj se događaju razorni potresi u prosjeku svakih 45 godina, ali to ne znači da će se događati sada pa tek za 45 godina.


- Može se dogoditi da se u par dana dogode svi, pa se onda ne dogode 100 ili 200 godina. Tih 45 bi se moglo pretvoriti i u svakih 100 godina. 

Naveo je pokupski potres 1909. godine, a nedugo zatim, 1916. godine bio je i onaj vinodolski. 

- Zna se to dogoditi u povijesti. Sreću smo imali da je posljednji jaki potres bio 1996. godine u Stonu.

Nemoguće predvidjeti kada će se neki potres dogoditi

Ne može se predvidjeti kada će doći do nekog potresa. 

- Možemo predviđati određene magnitude na određenom području, ali kada će se točno dogoditi, to se ne može previdjeti, ističe. 

Republika Hrvatska na trusnom je području, postoje mjesta gdje su manje izgledni potresi, ali ne znači da ih i ondje ne može biti.

- Konkretno, mislim na Istru i Slavoniju. Ondje se također događaju potresi, ali rjeđe. Živimo u krasnoj zemlji, ali nam je sudbina takva da živimo na trusnom području. Nešto smo nažalost morali platiti što se tiče tih potresa, dodaje Fiket. 

Tomislav Fiket

Tomislav Fiket

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Pacifički vatreni prsten

Kaže da su ljudi više osjetljivi jer se potresi češće događaju.

- Prije je bila L'Aquila, strašno i grozno. Nije bilo toliko primijećeno kod nas. Nažalost, sada kada imamo vlastito iskustvo, sada je drugačije.

Seizmički najaktivnije područje na svijetu, što se tiče potresa, jest sve ono koje se naziva Pacifičkim vatrenim prstenom.

- To je područje gdje se sudaraju te velike ploče, ondje je velika seizmička aktivnost. Japan je najbolji primjer, ondje se događaju potresi koji su mnogo jači nego ovi kod nas, to je naša sreća, ali oni su i puno bolje pripremljeni za takve događaje.

U Japanu postoji sustav ranog upozorenja na potrese. Je li moguće takvo što primijeniti i u Hrvatskoj?

- Oni imaju te puno jače i duže rasjede i onda oni prate nabiranje i uzdizanje Zemljine površine i znaju kada se može očekivati oslobađanje energije. Mi imamo puno manje rasjede i samim time takve podatke ne možemo prikupiti. Ondje štetu rade potresi koji su recimo i 300 km udaljeni od nekih mjesta, a kod nas je to dosta usko vezano za manja područja gdje su gradovi. Postoji određeno vrijeme između dolaska dva vala u Japanu, koje je upotrebljivo. Kod nas je vrijeme kratko, nekoliko sekundi. 

Mobilni instrumenti za analizu rasjeda

Na području Petrinje i Zagreba postavljeno je 20 kompleta mobilnih instrumenata.

- Na petrinjskom području će se dobiti podaci o tome kakav je to rasjed, kakav je nagib. Tu će se izvući puno informacija koje će nam pomoći da znamo kako ubuduće na tom području treba graditi. Ako se nešto dogodi na nekoj drugoj lokaciji, onda će taj "mobilni pool" biti preseljen te će nastaviti sa svojim radom. 

Sudeći prema svemu što se do sada zna, dodaje Fiket, na zagrebačkom području maksimalna magnituda može biti do 6,5 po Richteru.

- No, kada, to ne znamo. Nitko vam ne može reći hoće li biti za dan, dva, tjedan, nekoliko mjeseci ili puno godina. 

U situaciji kada dođe do potresa, najvažnije je ne paničariti, veća je opasnost od pada predmeta s visine nego da će se kuća urušiti. 

- Puno je veća opasnost kada za vrijeme potresa izletite van, pa onda padaju crepovi, dimnjaci i slično, zaključuje Fiket. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!