Fuchs: Matura nije zamišljena tako da učenici moraju imati instrukcije

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorio je o državnoj maturi, nacionalnim ispitima, jednosmjenskoj nastavi za koju se nada da će zaživjeti 2027./2028.

O državnoj maturi, sve većem uzimanju instrukcija

Jučer je počela državna matura. Velik je to ispit za maturante, srednje škole i nastavnike. Fuchs je rekao da vjeruje kako će matura proći "očekivano i bez nekakvih problema".

- To je već uhodan sistem koji već cijeli niz godina funkcionira i svake godine sve manje i manje problema se pojavljuje. Očekujem rezultate sigurno ne lošije nego prošle godine, a ja se nadam da će nas, bilo bi dobro da nas iznenade maturanti s još boljim rezultatima, kazao je.

Rezultati mature realan su odraz stečenih znanja tijekom obrazovnog procesa. Mnogi se dugo pripremaju za maturu - neki doma sami vježbaju, ali ima mnogo više onih koji plaćaju pripreme, instrukcije, što roditelji trebaju i financirati, a nije riječ o zanemarivom iznosu.

- Matura nije zamišljena da učenici nužno moraju imati dodatne instrukcije, ali s obzirom na to da je prije više godina krenuo taj trend dodatnih instrukcija i da su roditelji plaćali instrukcije, upravo zato je i država, Vlada, Ministarstvo napravilo to da se dodatno, pojačano radi s maturantima u samim školama kako bi svi imali mogućnost da još utvrde gradivo koje im eventualno nedostaje za polaganje ispita državne mature, napomenuo je.

Koja je svrha nacionalnih ispita?

Usporedno s početkom mature objavljeni su i rezultati nacionalnih ispita. Ispite iz 8 predmeta pisalo je malo manje od 41.000 učenika 8. razreda i 37.000 učenika 4. razreda iz 3 predmeta.

Četvrtašima bolje idu matematika te priroda i društvo od hrvatskog, dok je osmašima kemija bila najlakša, a fizika najteža. Fuchs je rekao da su rezultati "u jednom prosjeku koji se može očekivati".

- Ne može se reći da su oni loši ili tragični, ali definitivno nam ukazuju na nekakve trendove unutar samog obrazovnog procesa na osnovu kojih ćemo mi donositi još neke dodatne mjere kako bi se ujednačio čitav sustav obrazovanja u osnovnim školama, rekao je.

- U nekim narednim godinama, nakon što se obrade svi ovi podaci, jer tu nije samo glavni podatak koliko postotaka je netko riješio iz nekog predmeta, tu ima još čitav drugi niz vrlo vrijednih podataka koji će se analizirati, i na kraju ćemo dobiti podatke na osnovu kojih možemo zaključivati o stanju u samom sustavu i utvrditi ono što eventualno treba mijenjati ili staviti naglasak na eventualne promjene, dodao je.

Na pitanje koja je svrha nacionalnih ispita osim provjere znanja učenika, ministar je rekao da su oni i provjera rada učitelja i pojedinih škola, odnosno načina na koji oni prenose svoje znanje učenicima.

Ipak, kod nekih se može uočiti raskorak između ocjena u imenicima i rezultata nacionalnih ispita.

- To je upravo to što sam rekao, da se vidi je li relevantnost ocjene koju učenik ima zaključenu u školama, je li ona zaista odgovara njegovom znanju. Od uvođenja nacionalnih ispita može se primijetiti zadnjih godina, pa i prošle, a i ove godine, trend pada superodlikaša u našim školama, što je objektivni pokazatelj usvojenog znanja učenika, rekao je.

Nacionalni ispiti kao mala matura?

Hoće li nacionalni ispiti s vremenom, barem za učenike osmih razreda, postati mala matura i hoće li njihovi rezultati utjecati na upise u srednje škole?

- To nije zamišljeno u ovoj fazi tako. To bi se, naravno, moglo koristiti tako ili pristupiti tome. Ako pitate ljude i nastavnike, mislim da veći dio misli da ne treba, ali svakako jedan značajan dio misli da bi se ti rezultati nacionalnih ispita mogli koristiti u nekakvom obliku male mature, rekao je Fuchs.

Ipak, istaknuo je da je ključ projekta "snimanje stanja i instrument vođenja politike u obrazovnom sustavu".

- Ako bismo to pretvorili u ocjene i ako bi to bio preduvjet za upise u srednje škole, pokrenut ćemo ono što ne želimo, a to je da škole u tom trenutku neće pustiti učenike da pokažu svoje znanje koje su stekli kroz to cijelo vrijeme, nego će eventualno pojačano raditi, uzimat će instrukcije kako bi postigli bolji rezultat, naglasio je.

Upisi u srednje škole; pad broja superodlikaša

Upisi u srednje škole stresno su razdoblje za učenike, ali i za roditelje. Koliko će situacija s padom broja superodlikaša olakšati upise i smanjiti pritisak?

- Naglašavao sam taj problem upisa u srednje škole gdje se stvara ovakva vrlo napeta situacija u određenom broju škola i gimnazija, i to u prvom redu u Zagrebu. Govorimo ovdje o desetak srednjih škola, dok u ostalim dijelovima Hrvatske nemate taj fenomen i takve velike pritiske, i to je bio jedan od razloga zašto smo dozvolili onim školama koje misle da imaju takav pritisak da uvedu svojevrsni prijemni ispit, napomenuo je.

Dodao je da ove godine osam gimnazija u Zagrebu traži još i prijemni ispit.

- Jedan prijemni ispit koji se piše u jednoj školi vrijedi kao rezultat za svih tih osam škola. Takav jedan pristup, gdje se dobiva i dodatan broj bodova na uspjeh na tom prijemnom ispitu, omogućava i onima koji nisu baš superodlikaši da pokažu znanje na prijemnom ispitu i da jednako tako upišu eventualno i s četvorkama željene gimnazije, nastavio je.

- Bilo je mnogo situacija da imamo nekog odlikaša na papiru iz osnovne škole, upiše se u neku od tih željenih, traženih, "elitnih" škola i onda tu nastanu muke, veliki problemi ili jednostavno znanje s kojim je došao iz osnovne škole nije na toj razini da može uspješno pratiti nastavu u takvoj srednjoj školi i dođemo u jedan zatvoreni krug. Mnogi završavaju kod psihologa, kod psihijatara, neki i na ozbiljnim tretmanima i terapijama, pojasnio je.

Najveće ulaganje u obrazovanje; jednosmjenska nastava od 2027./28.

Najavljen je veliki projekt gradnje škola, sportskih dvorana, sportskih terena. Projekt je to vrijedan milijardu i 120 milijuna eura i ujedno najveće ulaganje u obrazovanje. Fuchs je kazao da se na taj način želi ostvariti ideja jednosmjenske nastave.

-  Vlada nikada, od postojanja Hrvatske, a ja bih rekao i puno ranije, nije osigurala i omogućila ovakav veliki investicijski ciklus u obrazovni sustav od vrtića pa do visokog školstva; i za to je osigurala vrlo velik novac, preko otprilike 3 milijarde, ali za ovaj segment o kojem pričamo - vrtići sa svojih preko pola milijarde, plus naravno tu ide i škola, gradnja osnovnih škola za sve one škole koje rade u dvije smjene, a treba ih proširiti kako bi radili u jednoj smjeni, plus one škole koje već rade u jednoj smjeni, ali nemaju sportske dvorane, dakle proširenje škola, izgradnja novih škola gdje je to potrebno i izgradnja sportskih dvorana u svim školama - to je negdje oko milijardu i dvjesto milijuna, otkrio je.

Projekt uključuje 1030 školskih objekata, dvorana i škola koje treba napraviti u okviru čega je samo 375 školskih dvorana, dodao je.

- Sve škole bi trebale prijeći u jednu smjenu 2027., 2028. Ja se duboko nadam i vjerujem da će se to sve skupa stići napraviti, ali naravno ne mogu garantirati jer to ovisi i o nekim drugim faktorima, samom postupku objave natječaja, biranju izvođača, samih izvođača itd. Ali bitno je da svi ti projekti krenu, pa ako baš ne bude sve gotovo 2027./28. bit će 2028./29., istaknuo je.

Hoće li građevinari moći pratiti ovaj ambiciozan plan i koliko administracija može usporiti provedbu?

- U tom samom javnom pozivu, ti elementi su vrlo jasno definirani. Naravno da je imovinsko-pravni odnos jedan od preduvjeta da možete uopće podnijeti zahtjev. Dakle, ne morate biti baš vlasnik zemljišta, ne vi kao osoba, ali kao osnivač škole, dakle lokalna uprava. To može biti pravo gradnje, pravo korištenja itd. Čestice na kojima se to gradi moraju biti čiste u administrativnom smislu. A hoće li neki javni natječaj koji raspisuje lokalna uprava padati zbog nekakvih pritužbi i žalbi, to vam ja u ovom trenutku, naravno, ne mogu reći, ali zato sam i uzeo onu rezervu, rekao je ministar.

- Građevinska operativa je takva kakva jest. Ja mislim da se i ona diže na neki način. Mislim da u prvom redu ima problema sa samim radnicima. I eto, to je između ostalog nešto što vidimo i mi svaki dan prolazeći gradom, da imate jako puno stranih radnika koji rade na objektima koji su u gradnji ili rekonstrukciji, renoviranju, nastavio je.

70% učenika upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, a svega 30% završava gimnaziju

Gradnja i proširenje srednjih škola vezano je uz povećanje gimnazijskih kapaciteta.

-  Imamo jednu situaciju koja je nešto drugačija u odnosu na druge zemlje Europske unije. Imamo najveći postotak upisa učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, nastavljaju to u srednjim školama. Međutim, kod upisa u srednje škole u prosjeku 70% učenika osnovnih škola upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, a svega 30% završava gimnaziju. Oni koji završavaju gimnaziju redovito nastavljaju studij, dok od ovih 70% iz strukovnih škola gotovo polovica njih isto tako nastoji nastaviti školovanje. Međutim, kasnije tijekom studiranja pokazuju određene manjkavosti možda u nekakvim dijelovima općeg obrazovanja, pojasnio je.

Fuchs je istaknuo da se trude povećati broj učenika koji upisuju gimnazijske programe barem za 5%. Za izgradnju, dogradnju i opremanje gimnazijskih objekata osigurano je više od 75 milijuna.

-  Tu se može i treba djelovati, ali samo izgraditi zgradu pa reći sad se upisujte neće rezultirati povećanjem. Nekih strukovnih zanimanja ima viška na tržištu rada i oni vrlo teško nalaze posao, a to je u prvom redu dio strukture koji se odnosi na ekonomske ili trgovačke programe u tim strukovnim školama. Takve ekonomsko-trgovačke programe upisuju dobrim dijelom djeca s vrlo dobrim i solidnim ocjenama iz osnovnih škola i bez ikakvog problema bi mogla upisivati gimnazijske programe i nastaviti studirati. Šteta je da ne dobiju nešto drugačije znanje koje nudi gimnazijski program i onda nastave studirati. I tu ćemo smanjivanjem tih programa utjecati na to da se djeca više upisuju u gimnazijske programe, naglasio je.