Godine obiteljskog nasilja su iza Goranke

U RH se 90% nasilja nad ženama i u obitelji kvalificira kao prekršajno djelo. Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje, što znači i kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona.

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, stupila je na snagu.

- Hrvatski sabor ratificirao Istanbulsku konvenciju
- Prosvjed "RH protiv Istanbulske konvencije"
- Ljubičić: Javna manipulacija Istanbulskom konvencijom je nedopustiva
- Što je Istanbulska konvencija, o čemu govori te ima li spornih dijelova?

Nakon što je izazvala burne sukobe u Saboru je ratificirana u travnju. U Hrvatskoj se 90% sveg nasilja nad ženama i u obitelji - kvalificira kao prekršajno djelo, dok konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona.

U izradi Konvencije sudjelovali su međunarodni stručnjaci, kao i stručnjaci iz Hrvatske. Rad na Konvenciji započeo je 2008., a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Europe. Dosad je Konvenciju ratificiralo 28 država članica Vijeća Europe.

Hoće li Konvencija ostati samo mrtvo slovo ili će žene biti zaštićenije?

Iza Goranke Golubović godine su i godine obiteljskog nasilja. I fizičkog i psihičkog. Prisilno je, kaže, bila odvedena na psihijatriju. Sve se događalo pred očima djece tako da je "s dvije vrećice u rukama napustila svoj dom i otišla u podstanare". "Institucije su znale da sam ja vani s djecom maloljetnom da plaćam kredite da je on promijenio bravu tu nisam imala pomoći. Jedino im zahvaljujem što mi nisu djecu oduzeli", kaže Goranka. Iste te institucije - od policije, socijalnih radnika, liječnika do sudaca - sada prolaze edukaciju kako bi na vrijeme mogli prijaviti počinitelja i zaštititi žrtvu. A žrtvi omogućili normalan i siguran život.

Kazne su za mnoge zlostavljače gotovo simbolične. U velikoj većini prekršajne. Jako je bitno da se te kazne prebace u sferu kaznenog zakona. Od 2013. do 2017. ubijena je 91 žena. Sudski podaci pokazuju da je prošle godine izrečeno samo 75 kaznenih presuda. U budućim postupcima žrtva će ipak biti zaštićenija. "Ima pravo na psihosocijalnu pomoć, obratiti se našim službama, ona ima pravo procesno da se na način kako se proces vodi da se potpuno izbjegne onaj  kontakt s počiniteljem kaznenog djela", kaže ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Žrtva će imati pravo i na odštetu. Zbog 7 godina duge pravne bitke, Goranka jako dobro zna što žrtvi treba. "Ja bih voljela da stane na stranu žene, da im barem osigura smještaj, hranu dok se ne snađe. Ne tražim da im se da socijalna pomoć. Žena je najsigurnija kada može sama zarađivati za svoj život", poručuje Goranka Golubović. Promjene se neće dogoditi preko noći. No na nogama su svi resori. 

Što donosi Istanbulska konvencija?

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, navela je Vlada na svojim stranicama, navodeći da taj dokument pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama.

Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene, a ta djela obuhvaćaju psihičko, tjelesno i seksualno nasilje, uključujući silovanje, prisilni brak, uhođenje, tjelesno nasilje, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje.

Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.