Gong: Političko obrazovanje u strukovnim školama mora biti obvezno

Političko obrazovanje mora biti obvezno za sve učenike i učenice strukovnih škola u Hrvatskoj i ne smije ovisiti o školi koju pohađaju, odluci ravnatelja ili izboru učenika, zaključak je u srijedu održane javne rasprave u organizaciji Gonga.

- Ove školske godine, po prvi put, cijela generacija učenika trogodišnjih strukovnih škola neće imati Politiku i gospodarstvo (PiG) kao obavezni predmet. Time oko četvrtine svih srednjoškolaca u Hrvatskoj ostaje bez prostora u kojem su mogli učiti tko donosi političke odluke, koje su ključne institucije države, koja su njihova prava i obveze kao građana u demokratskom društvu, kazala je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga.

- Najmanje znanja nam pokazuju učenici trogodišnjih škola, nije samo stvar političkog znanja, najmanje su okrenuti demokratskim vrijednostima, manje su tolerantni, više su autoritarni, više homofobni, više nacionalno isključivi. Kreatori obrazovnih politika bi to trebali prepoznati kao problem i raditi na tome da smanje jaz, poseno gimnazijalaca i učenika trogodišnjih strukovnih škola, upozorila je.

Gong je predstavio i rezultate istraživanja o modelima političkog obrazovanja koji bi učenicima strukovnih škola omogućili stjecanje kvalitetnog znanja o državi i društvu.

- Najučinkovitiji model se čini obvezno političko obrazovanje za sve učenike strukovnih škola koje uključuje projektnu i terensku nastavu i suradnju s lokalnom zajednicom. Takvo političko obrazovanje mogu predavati nastavnici PiG ili Etike, uključivao bi 50 sati godišnje, a dinamiku provedbe samostalno bi određivale škole'', kazala je Eli Pijaca Plavšić, autorica Gongovog istraživanja. 

Istraživanje u kojem su sudjelovali nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, kao opcije predlaže zadržavanje postojećeg modela izbornog modula Politika i gospodarstvo, povratak obveznog predmeta Politika i gospodarstvo, integraciju tema iz područja političkog obrazovanja kroz ishode učenja drugih predmeta ili uvođenje kombiniranog modela političkog obrazovanja koji bi bio obvezan za sve učenike strukovnih škola.

- Sustavi koji građansko i političko prepuštaju tržišnoj logici izbora ili lokalnim inicijativama ne postižu jednake obrazovne ishode na sve učenike već aktivno reproduciraju demokratsku nejednakost jer učenici koji već dolaze iz manje politički angažiranih sredina dobivaju još manje prilika na razvoj kompetencija koje bi tu nejednakost mogle nadoknaditi, kazala je Pijaca Plavšić.

Zaključila je i kako će odluke donesene u sljedećih nekoliko godina, u kontekstu evaluacije reforme, imati dugoročne posljedice na demokratsku kulturu cijele generacije, ali i društva u cjelini.

Sudionici i govornici osvrnuli su se i na nedavno istraživanje političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj koje je pokazalo da je političko znanje nisko, kao i spremnost na participaciju, te da, primjerice manje od 50 posto srednjoškolaca zna tko je premijer Hrvatske. Također, politička pismenost učenika strukovnih škola u Hrvatskoj sustavno je ispod razine njihovih vršnjaka u gimnazijskim i četverogodišnjim programima, a izostankom sustavnog i obveznog političkog obrazovanja može se očekivati da će njihovo znanje biti još gore.

Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kazala je da su građanske kompetencije u trogodišnjim programima evidentno zanemarene, ali da će sljedeće godine ova institucija provoditi evaluaciju i propitati odsustvo tog sadržaja.

U raspravi su sudjelovali i ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu Nenad Pavlinić, i njegova kolegica iz Upravne škole u Zagrebu Suzana Hitrec poručivši da je potrebna dodatna edukacija ravnatelja kako bi svi vidjeli koliko je političko obrazovanje potrebno za razvoj društva. U raspravi su svoje dojmove o nastavi u strukovnim školama iznijeli i nastavnici iz Zagreba i Osijeka Attila Lukić i Helena Jilek Kubalek, a o značaju političkog i građanskog obrazovanja govorili su i Nediljka Junaković iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Branimira Penić iz Hrvatskog debatnog društva.

- Što se tiče naše škole, tu bih svakako promijenila da bude jedan modul u četvrtom razredu, ali da obuhvati neka područja temeljitije, a ne da se ponavlja prijašnje gradivo. Potreban je specifičan kurikulum kako bi se znalo što je minimum, rekla je Hitrec.

- Mi smo odabrali jedan model u kojem nastavnik politike i gospodarstva nego se kroz učenje temeljeno na radu izvlače ishodi koji se tiču financijske pismenosti, političkog znanja, kako se odvijaju izbori, dodao je Pavlinić.

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Gonga, odavši priznanje svim onim ravnateljima škola koji razumiju značaj građanskog obrazovanja, ocijenio je ipak da su politička i demokratska kultura previše važan aspekt obrazovanja da bi se ravnateljima škola prepustilo da sami odlučuju o tome kako će i hoće li se učenicima prenositi ova znanja.