Pročelnik HGSS-a: Nisu samo stranci 'problematični'

Od 0 do 24 HGSS je tu ako treba nekoga pronaći, spasiti u planini i na drugim nepristupačnim područjima, kao i u izvanrednim okolnostima. Pročelnik HGSS-a Josip Granić izjavio je da su se na akcije spašavanja naviknuli, ali vremenske nepogode i njihova sanacija ove sezone zahtijevaju i njihov veliki angažman.

- Ovo je ljeto vrlo izazovno. Na akcije spašavanja smo se navikli, ali vremenske nepogode i sanacija iziskuju zaista velik angažman. Od one oluje koja je pogodila Zagreb, Karlovac i Slavoniju svaki dan na terenu imamo desetke i desetke ljudi, rekao je u Studiju 4 izvršni pročelnik HGSS-a Josip Granić. Dodao je kako je upravo jedna akcija traganja u tijeku u Karlovcu.

Svaki dan na terenu deseci ljudi

Kad su u pitanju poplave, dodao je: "Uglavnom se radi o zbrinjavanju ozljeda osoba koje su ostale na poplavljenom području, do pomoći sustavu, Hrvatskim vodama, civilnoj zaštiti i vatrogascima u punjenju vreća, njihovu prijevozu i sanaciji nasipa, te dežurstava."

- Brojne su intervencije na širokom području, počevši od predgrađa Zagreba i Zaprešića. Još uvijek su nam ljudi iz stanica Čakovec i Koprivnica na terenu na Dravi, Muri i Šoderici, rekao je.

Komentrirajući spašavanja kupača, kazao je da se ljudi upuštaju u aktivnosti koje same po sebi nisu opasne, a najčešći je uzrok nesreća - neopreznost.

Kad osjetite žeđ, već je kasno

- Šetanje po brdu i slično nije opasno do onog trenutka kad shvatite da ne znate gdje ste, da nemate vode. Čim osjetite želju, kasno je, upozorio je Granić. Komentirajući spašavanje kupača na SUP-u, koje je bura 'otpuhala', rekao je da vremenske nepogode nisu bile neuobičajene i bile su najavljene. Naglasio je da se u tom slučaju radilo o neopreznosti, ali da su u HGSS-u sretni što je sve završilo bez ozljeda. 

Ključne su educiranost i pripremljenost 

- Opasnost se, prema našem iskustvu, najčešće krije u nepripremljenosti, nepoznavanju terena, tj. neznanju i podcjenjivanju prirode, upozorio je. Napomenuo je da su na Biokovu spasili čovjeka koji se bavio planinarenjem, ali nije bio spreman za teren i aktivnost te razine - nije imao napunjen mobitel, nije imao vode i uganuo je gležanj. Zatim je došla oluja i to ga je moglo stajati glave, dodao je.

Educiranost, pripremljenost, dovoljna količina vode i gledanje vremenske prognoze - ključni su, ponovio je. Pravo je čudo, dodao je, što se takve nesreće događaju uz niz aplikacija koje danas postoje. 

Nisu samo stranci 'problematični'

Granić je iznio podatak da građani Hrvatske čine 85 posto svih njihovih akcija. Dakle, nisu samo stranci 'problematični'.

- Međutim, spašavanje domaćih ljudi ne dolazi tako često u medije i oni se ne dovedu u tako pogibeljne situacije jer znaju gdje su. Nećete sada na Biokovu naći domaće ljude, prevruće je i nije gušt. A morate imati od 5 do 6 litara vode, što je teško, rekao je Granić.

Spašavali istu osobu dva dana zaredom

Kaže kako se rijetko ljudi ogluše na upozorenja, ali imali su slučaj da su dva dana zaredom spašavali istu osobu. To se dogodilo u Paklenici prije više godina.

- Ljudi kao da ne čitaju, ne gledaju. Ili im informacije uđu na jedno uho, a na drugo izađu. Upravo zato mi imamo sarkastične i humoristične poruke. S humorom to ipak ostane nekome u uhu, izjavio je Josip Granić.

Iznio je podatak da HGSS ima 1100 volontera i 50 stalno zaposlenih osoba. Osobe su zaposlene isključivo na administrativnim poslovima - javnoj nabavi, projektima ili u pravnoj službi. Kaže da je taj broj dovoljan.

Zaposleni u HGSS-u kad 'spašavaju' - uzimaju godišnji odmor

- U HGSS-u nitko nije plaćen za spašavanje. Čak i oni zaposleni kad idu na dežurstva, uzimaju godišnji odmor, rekao je.

Što se tiče opreme, kaže da je ima dovoljno, ali se ona mora obnavljati. Ta se oprema, dodao je, posljednjih 15 godina počela naglo razvijati. Bez noviteta, nema napretka.

"Da imamo helikopter, bili bismo operativniji, to bi bilo jeftinije za državu"

- Oprema je jako skupa, ona se jako puno troši i ima svoj rok trajanja. Postoji oprema koju si mi ne možemo priuštiti, ali tu računamo na pomoć drugih službi - primjerice helikopter. Da imamo helikopter, bili bismo sigurno operativniji i brži. To bi bilo i jeftinije za državu. Iz EU fondova, preko Ravnateljstva civilne zaštite doći će helikopteri pa i tu očekujemo znatan napredak, naglasio je Granić. 

Na kraju razgovora poručio je građanima koji sami pokušavaju sanirati štetu na svojim objektima: Nemojte preuzimati rizik za ono za što niste opremljeni i educirani.

- Ima jedna izreka u spašavanju. Ako se u mediju u kojem radiš (more, rijeka, jama, stijena...) ne osjećaš suvereno i sumnjaš u svoje sposobnosti - prekini aktivnost, vrati se. Manja je šteta da dođe netko drugi i malo kasnije, nego da uz ozlijeđenu osobu ima i ozlijeđenih spašavatelja, poručio je Josip Granić.