Baketa: Odnos prema biračima bitniji od dana izbora

25.03.2024.

10:47

Autor: N.J./U mreži Prvog/HRT/

Nikola Baketa
Nikola Baketa
Foto: HRT / HTV

U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" analizirale su se poruke političara uoči parlamentarnih izbora. Što možemo očekivati u službenom dijelu kampanje? Koje će teme dominirati? O tome su, među ostalim, u emisiji govorili profesorica političke komunikacije na Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović i Nikola Baketa, politolog s Instituta za društvena istraživanja.

Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović osvrnula se na političku komunikaciju u zemlji nakon najave predsjednika Milanovića da će se kandidirati za premijera na parlamentarnim izborima. 

- Politička komunikacija u Hrvatskoj je na vrlo niskim razinama. Općenito kao i komunikacija u javnom diskursu koji je u Hrvatskoj, nažalost, poprilično zapušten. Vidjeli smo to i kroz saborske rasprave koje su bile izuzetno nepristojne, neugodne, besadržajne, kazala je Grbeša Zenzerović.

Istaknula je da je ovo bio saziv Sabora koji je imao najviše sankcija uopće, što također govori o razini političke komunikacije, ali ne samo u parlamentu nego i izvan njega.

- Komunikacija i našeg predsjednika i svađa s ministrima i premijerom je na neki način već odredila taj kurs političke komunikacije, koji je zaista kulminirao posljednjih dana vrlo usijanom, žustrom, bezobraznom i grubom komunikacijom, što u konačnici može zapravo otići u dva smjera što se izbora tiče. S jedne strane može zaista mobilizirati ljude, a s druge strane može ih zapravo obeshrabriti, ako se to nastavi, da kažu - ovo je katastrofa, način na koji ovi ljudi razgovaraju je užasan i neću izaći na izbore, dodala je.

Polarizacija političke scene


Politolog Nikola Baketa govorio je o polarizaciji političke scene i činjenici da su ostale političke stranke zadnjih tjedan dana pale potpuno u drugi plan. 

- Mi smo od 2015. imali malo razbijen taj duopol. Mislim da je s ovim istupom predsjednik Milanović zapravo napravio tu podjelu u dva tabora jer je možda natjerao HDZ da ode više desno, ovdje je malo okrupnio ljude oko ljevice. Mislim da je sad pitanje jesmo li polarizirani ili ne, manje bitno u odnosu na ovo što je profesorica rekla, na taj diskurs i na svađe koje se prelijevaju u društvo i prema samim novinarima, kazao je Baketa.

Dodao je kako ne vidi da će se kampanje ovih manjih stranaka voditi jedni protiv drugih, već da će dva tabora imati žestoku komunikaciju dok će drugi pokušati izboriti svoje manje pobjede. 

- Vidjeli smo na skupu Domovinskog pokreta da su više puta spomenuli Most, manje ljevicu, SDP i Možemo. Mislim da će se oni morati boriti unutar svojih manjih kampova gdje je prostor sužen zbog  dvije velike opcije, rekao je.

Politolog Baketa govorio je o tome koliko su biračima važni programi i jesu li dobro predstavljeni.

- Svi će reći važno je obrazovanje, važni su mladi, socijalne usluge i sl. Međutim, pitanje je nekih nijansi. Mislim da su najviše s programima izašli trenutačno Domovinski pokret i Možemo. Kod Možemo u njihovu programu vidite neke naznake onoga što su gurali u Zagrebu, odlučivanje na najnižim razinama, možda LGBT prava, održivi razvoj, odnos prema okolišu i sl. Dok kod desnih stranaka vidimo taj diskurs prema migrantima, rekao je.

- Ono što možda može biti zabrinjavajuće je to što se trenutačno kampanja HDZ-a, koji je bio na vlasti zadnjih 7-8 godina, vodi negativno umjesto da puno više ističu pozitivne stvari koje su se ostvarile. Mislim da u vođenju kampanje, bez obzira na Milanovića, bez obzira na sve, da tu ima stvari koje bi oni mogli i trebali isticati više, a manje voditi negativnu kampanju, dodao je.

Politička komunikacija nakon šokantne najave predsjednika Milanovića


Profesorica Grbeša komentirala je snalaženje HDZ-a nakon šokantne najave predsjednika Republike da će se kandidirati za premijera. Kazala je da će se šok tek sada početi smirivati i da će se u politički teren ubacivati nove provokacije.


- Ova situacija s Milanovićem je za njih istovremeno komunikacijski dobra i loša. U Hrvatskoj postoji jedna velika podjela, na neki način ljudi koji naginju HDZ-u, koji nisu možda nužno zapravo HDZ-ovi tradicionalni birači, ali koji nekako prepoznaju u HDZ-u izvjesnost, dakle, nekoga s kime znaju na čemu su i njima je HDZ prihvatljiv ili podnošljiv, da tako kažem, ako već nisu baš HDZ-ovi birači. I imate jedan drugi blok koji je izrazito antihadezeovski i to je zapravo taj blok koji je sada okrupnjen i koji je Milanović probudio, dakle, kojem je dao nekakvu energiju i snagu. Dakle, postoji taj veliki, ja bih rekla, rascjep, rekla je Grbeša Zenzerović.


- Nekako su se upecali na tu njegovu retoriku. A s druge strane, sad zapravo imaju prostor da počnu komunicirati smireno, bez obzira na to što radi druga strana, sva postignuća. Dakle, bez obzira na sve probleme koje HDZ ima, a veliki su, postoji cijeli niz stvari koje su oni ipak odradili i sad je na njima da to iskomuniciraju, dodala je.

Ipak, istaknula je kako govori i nastupi kakve ima predsjednik Republike mogu dovesti do zasićenja kod birača.

- Moram reći da je Zoran Milanović u tome dobar(...) On je inteligentan čovjek, on je vrlo elokventan u tom smislu, koliko god je bezobrazan. Dakle, on to dobro radi i naravno mediji to vole i on može tu definitivno dominirati, ali to će se iscrpiti. Ako imate samo to, ljude će to jednostavno zamoriti. Mislim da je zapravo na neki način i ovaj skup oporbe u subotu to pokazao. Jer skup, odazvao se jedan broj ljudi, ali to nije bilo tako masovno, što je vjerojatno jednim dijelom i posljedica toga da je zapravo jedan dio ljudi taj način komunikacije odbio ili zapravo nisu znali, ako dođu na skup, što sad točno podržavaju. Znači tu postoji jedna zona zbunjenosti. Energija je definitivno tu, mobilizacijski efekt je definitivno postignut, ali mislim da će morati razmisliti kojim smjerom krenuti komunikacijski jer samo to neće biti dovoljno, kazala je.

Izbori u sredini radnog tjedna



Komentiralo se koliko taj neradni dan unutar radnog tjedna može povećati izlaznost i animirati birače da izađu na izbore, čak i one mlađe. 


- Mislim dan je svakako bitan (dan), međutim ne bih rekao da je presudan. Kampanja i odnos prema biračima i ono što nude na koncu biti puno bitniji nego sam taj dan, kazao je Baketa.


- Davanje neradnog dana možda kod nekih ipak probudi neku odgovornost da je bitno izaći na te izbore, da taj dan ne idu na posao, da imaju slobodno vrijeme. I treća stvar je da ipak nije vikend, da će se ljudi možda u to proljeće 17.4. neće odlučiti, znači da je vikend odlučili bi se možda za otići na neki izlet, otputovati negdje i slično i iskoristiti to da budu sa svojom obitelji, dok ta srijeda u sredini tjedna, očito, nema spajanja, dobro ciljana, može neke birače onda ipak neću reći primorati, ali nekako privoliti da izađu na izbore, iako možda to ne bi napravili vikendom, dodao je.


Pojavilo se nagađanje da bi se predsjednik mogao kandidirati na izborima za Europski parlament. Politolog Baketa rekao je da možemo očekivati još šokova.


- Postoji niz scenarija o kojima možemo raspravljati do petka. Ako Milanović ipak odluči da će biti na listi, pa će u zadnji tren davati ostavku. Ako ne, hoće li se uključiti u kampanju za Europske izbore, pa onda imati nekako slobodnije ruke da tamo vodi kampanju, a ostaje na poziciji predsjednika, što se može preliti na parlamentarne izbore, rekao je.

- Mislim, trenutno i s ovom kandidaturom Milanovića, ako to ne uspije, mislim da SDP može biti dugoročno u velikim problemima. To se događalo nakon odlaska Milanovića iz SDP-a, oni se sve vrijeme u ovih zadnjih osam godina pokušavaju sabrati. I očito, ako u osam godina nisu uspjeli iznjedriti neko stabilnije vodstvo, vidjeli su svoj spas u Milanoviću. Tako da je pitanje na kakvim će nogama biti nakon ovih izbora. Oni su otišli, što bi se reklo, all in, znači sve su dali na tu kartu. Ne uspiju li, mislim da slijedi veliko restrukturiranje, a ljevici će to biti potrebno, dodao je.

Formiranje nove vlade nakon izbora


- Ako se dovedemo u tu situaciju, da nije izgledna nova vlada, pitanje je i hoće li Plenković ostati na čelu HDZ-a ili će HDZ opet skrenuti desno. Tako da možda na nekim ponovljenim izborima traži svoju priliku s Domovinskim pokretom, Mostom. 

Postoje određene skupine ljudi kojima glasanje usred tjedna neće biti zgodno, jedni od njih su studenti.


- U utorak i četvrtak moraju biti na fakultetu, znači da se moraju unaprijed predbilježiti da promijene svoje mjesto glasanja. Da bi to došlo do studenata, naime, treba provesti nekakvu kampanju koju zasad, kao što vidimo, provodi samo GONG i sporadično obavještavaju neke stranke, vidjela sam da Možemo govori o tome. U to bi se trebao uključiti DIP koji treba voditi brigu o izbornom procesu. Ja se nadam da će oni nešto učiniti jer će sigurno biti još takvih skupina kojima to na neki način nezgodno pada, kazala je profesorica Grbeša Zenzerović.

Analiza poslanih političkih poruka 


Profesorica Grbeša Zenzerović osvrnula se na političke poruke koje su poslane ovog vikenda. Lijeva koalicija imala je prosvjed, Domovinski pokret imao je skup u "Lisinskom". Kazala je kako Domovinski pokret ima ozbiljnu infrastrukturu i da ih se ne smije zanemariti.


- Te poruke "Ustani i ostani", njihov slogan je pogođen za njihovu ciljanu skupinu. Što se tiče samih njihovih poruka, dakle, one kao da su došle iz jednog vodiča desnih populista, odnosno tih radikalnih desnih opcija. One ne nude ništa novo. Identične poruke možete naći u cijelom nizu europskih zemalja u kojima postoje takve opcije. One se prije svega fokusiraju, dakle, na taj populistički diskurs "mi Hrvati", hrvatski narod, od narodnih elita koji ugrožavaju taj narod, uz još neke takozvane opasne druge, koji također ugrožavaju taj narod, a to su konkretno u njihovom slučaju prije svega migranti i rodna ideologija. Ukidanje Istanbulske su najavili. Znači, i rodna ideologija i migranti su ta dva opasna koncepta, odnosno opasne skupine koje im posebno smetaju, i tu smo čuli zapravo diskriminatornu retoriku usmjerenu prije svega protiv migranata, gdje se njih zapravo izjednačava, kazala je.

Spomenula je da je Domovinski pokret koristio zanimljivu sintagmu "Vukovarska Hrvatska" za koju je pitanje koje se značenje krije iza nje.

- Pa mislim to je to stav pozivanja na Domovinski rat. Mislim da je to neko postavljanje te ugroženosti ponovno, da je cijela Hrvatska zapravo sada u nekoj poziciji Vukovara koji onda treba braniti. Tako sam ja barem to shvatio(...) Tako da to pozivanje na obranu, na zaštitu, na nacionalni identitet, na nestale  branitelje i sl. Mislim da je to ta karta na koju Domovinski pokret igra i na koju će igrati, kazao je politolog Nikola Baketa.

- Ovo s migrantima im je zajednička točka s Mostom i mislim da je tu ta borba za glasove. Naravno oni su uspjeli pridobiti Kolakušića koji im možda može pomoći u nekim izbornim jedinicama. On može pomoći u prvoj, ali vjerojatno ima podršku kao osoba i u nekim drugim jedinicama, pa će njegovi birači možda onda biti skloni dati svoj glas Domovinskom pokretu. Dok je Most s druge strane angažirao suvereniste,  da uđe s njima u bitku u ovim istočnim izbornim jedinicama, jer znamo da Most zapravo najbolje stoji na jugu Hrvatske. Mislim da su to izazovi s kojima će se HDZ susretati, da njih pokušavaju u pojedinim izbornim jedinicama različiti akteri izazvati na dvoboj i uzeti im po mandat, dva, tri, gdje se već može. Tako da je tu najveći izazov za HDZ, zaključio je Baketa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!