Vodič HRT-a: Što promjene granica izbornih jedinica znače za birače?

Na parlamentarne ćemo izbore 17. travnja prvi put prema novim granicama izbornih jedinica. Sve drugo je nepromijenjeno, što znači da će za parlamentarnu većinu trebati okupiti najmanje 76 novoizabranih saborskih zastupnika.

Za 78 posto birača ništa se nije promijenilo, 22 posto birača glasa u novim izbornim jedinicama.

Ovako je to izgledalo na parlamentarnim izborima 2020. Izmjenama zakona u rujnu prošle godine. Dio se izbornih jedinica smanjio, dio povećao ili preraspodijelio, sve s ciljem da se ujednači broj birača u svih deset izbornih jedinica, kako se ne bi više događalo da negdje glas vrijedi više, a negdje manje.

U skladu sa Zakonom dopušteno odstupanje je pet posto, čemu je prije udovoljavala samo jedna izborna jedinica.

Unatoč prijedlozima oporbe, izborni sustav nije se mijenjao. Deset izbornih jedinica po 14 zastupnika, tri bira dijaspora, osam je predstavnika nacionalnih manjina, ukupno 151 zastupnik.

Grad Zagreb

Grad Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice, nego u tri, od kojih se samo druga izborna jedinica s istočnog dijela grada širi do Bjelovara i Križevaca.

Prva izborna jedinica, gdje je pobjeda pitanje prestiža za sve političke opcije, obuhvaća središnji dio Zagreba, Veliku Goricu i nekoliko obližnjih općina. Ona ima najmanje birača od svih deset izbornih jedinica, oko 356 tisuća.

VI. Izborna jedinica

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba, te zapadni i jugozapadni dio Zagrebačke županije.

VII. Izborna jedinica

I dok susjedi u Zagrebu, udaljeni pokoju ulicu, mogu biti u tri različite izborne jedinice, birače u sedmoj izbornoj jedinici dijeli u najudaljenijim točkama gotovo 200 kilometara. Vrlo kompleksan zadatak i za birače i stranke.

Kako složiti listu, kako osmisliti programe, kako poslati jedinstvene poruke biračima u primorskom Viškovu, onima u Kutini, potresom pogođenom Sisku, siromašnoj Lici ili pak na otocima Pagu i Viru.

IX. Izborna jedinica

S obzirom na to da su cijela Lika i dijelovi Zadarske županije pripali sedmoj, deveta izborna jedinica znatno je sad manja. S razlogom. Ovo je dosad bila jedinica koja je imala najveće odstupanje, više od 14 posto viška birača.

Deveta sad obuhvaća središnji i južni dio Zadarske županije, Šibensko–kninsku i sjeverozapadni dio Splitsko–dalmatinske. 

IV. i V. Izborna jedinica

Slavonske izborne jedinice, četvrta i peta, gdje se bilježi depopulacija, proširile su se prema središnjoj Hrvatskoj kako bi postigle potreban broj birača, pa se tako četvrta sad prostire do Koprivnice, a peta do Hrvatske Kostajnice.

III., VIII, i X. Izborna jedinica

Treća, osma i deseta izborna jedinica doživjele su manje izmjena, novost je, primjerice, da stanovnici Šolte više ne glasaju u desetoj nego u devetoj, a Novog Vinodolskog u osmoj. Deseta izborna jedinica ima najviše birača, oko tisuće.

Izlaznost

Izlaznost, kao i uvijek, igra važnu ulogu. Izlaznost je u srpnju 2020. bila rekordno niska, malo manja od 47 posto. Najveći odaziv birača bio je u prvoj izbornoj jedinici, dakle središtu Zagreba, a najmanji u petoj, slavonskoj. U 11. izbornoj jedinici, dijaspori, na prošlim je parlamentarnim izborima glasalo gotovo 29 tisuća birača, najviše u Bosni i Hercegovini – više od 21 tisuću.

Registar birača zaključuje se deset dana prije izbora, 17. travnja preostaje vam samo ponijeti važeću osobnu iskaznicu i glasati.