Grgić o nuklearnoj energiji: Odustajanje Njemačke pogreška, Hrvatska treba graditi

Europska unija sve otvorenije računa na nuklearnu energiju. Rastu ulaganja i u nove tehnologije i reaktore nove generacije. O tome što to znači za Europu i kakva je pozicija Hrvatske komentirao je stručnjak za nuklearnu energiju profesor Davor Grgić.

Stajalište Europe i EU-a prema nuklearnoj energiji mijenjao se kroz godine, istaknuo je prof. dr. sc. Davor Grgić iz Laboratorija za nuklearnu energiju i sigurnost na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a kada se Europa opredijelila za zelenu energiju dopustila je državama članicama da imaju vlastiti pristup tome.

- Neke su zemlje ustrajale na nuklearnoj energiji poput Francuske, neke su imali business as usual, neke su rekle moratorij, a neke su ekspresno izlazile van, rekao je.

Odustajanje od nuklearne energije u Njemačkoj

U tom kontekstu se osvrnuo na Njemačku koja je zapravo zatvorila puno svojih funkcionalnih i operativnih nuklearnih elektrana u svrhu prelaska na obnovljive izvore energije.

- Oni su zatvorili nuklearne elektrane koje rade i koje su potpuno sigurne i to napravili na jedan ekstremno brz i nekontroliran način da bi to zamijenili obnovljivim izvorima - koji su jako dobro rješenje – ali karakteristike tog rješenja su bitno drukčije od onoga kojega zatvarate, naglasio je.

- Obnovljivi izvori su nepredvidljivi, to znači da ne znate točno kad će te ga imati, a kad ga imate onda su promjenljivi. To su dvije stvari koje elektroenergetskom sustavu baš i ne pašu – ne pašu nama kao korisnicima – a još manje pašu industriji, dodao je.

Nijemci su svoje nuklearne elektrane zamijenili termoelektranama na ugljen, objasnio je profesor, što je funkcioniralo sve dok god imaju ugljena, ali i nafte i plina kojeg su uvozili iz Rusije.

- Kada se dogodio stres napada Rusije na Ukrajinu tada je bilo potrebno pokazati da ne ovise od toga, kazao je.

Francuska predvodnik EU-a u nuklearnoj energiji

Nuklearna energija je nekada činila trećinu ukupne energetske proizvodnje u Europi, a sada je ta brojka oko 20 posto pri čemu postoje velike oscilacije među pojedinačnim zemljama članicama s obzirom na koliko svojih vlastitih energetskih potreba zadovoljavaju iz nuklearnih izvora, istaknuo je Grgić.

- Francuska je na oko 70 posto svoje energije. Ona je definitivno ekstrem i zato je ona neki način pokrenula ovaj val 'renuklearizacije', pojasnio je.

Treba razlikovati nuklearnu elektranu od nuklearnog reaktora, upozorio je profesor, s obzirom na to da je nuklearna elektrana zapravo lokacija i postrojenje na kojoj se može nalaziti različit broj reaktora.

- Francuska ima 57 reaktora. To znači oko 60.000 MW što znači da oko 67 do 70 posto njihove električne energije dolazi iz nuklearki. Iza toga možda 14 do 15 posto pripada hidroelektranama, a vjetar i sunce zajedno oko 15 posto, a ostatak je sve drugo, pojasnio je.

Zaokret EU-a prema nuklearnoj energiji zasad nedorečen

Grgić se osvrnuo na inicijativu EU-a koja je iznesena na nedavnom summitu u Parizu vezanom za nuklearnu energiju, a na kojem je istaknuto da bi Europa htjela do početka 2030-ih imati operativne male modularne reaktore te je za to spremna izdvojiti 200 milijuna eura.

- Koji reaktori? Lakovodni reaktori koji se temelje na postojećoj tehnologiji. Oni u principu ne trebaju razvoj – to je tehnologija koja je razvijena. Trebaju samo završnu fazu implementacije na nivou projektiranja da vendor kaže da ima gotov projekt, tvrdi on.

On smatra da nije točno jasno što bi inicijative financirala odnosno pomagala – je li riječ o pomoći u licenciranju i finalizaciji projekata, pripremi lokacija za zainteresirane kupce ili je riječ o potpuno novom razvojnom ciklusu za reaktore slijedeće generacije.

- Ti dolaze na red tek 2040. godine tako da je meni puno toga nejasno i puno toga treba razjasniti, kazao je.

Suradnja više zemalja ključna za Hrvatsku

Hrvatska već ima iskustvo s nuklearnim izvorima električne energije s obzirom na to da je vlasnik u polovici NE Krško što znači da dobiva polovicu proizvedene energije, ali i otpada iste.

- Udjel električne energije koju nam Krško daje pokriva otprilike 16 do 17 posto Hrvatskih potreba, a Slovenski malo više s obzirom na to da su mrvicu manji, rekao je.

Prošla energetska strategija Hrvatske je predviđala mogućnost gradnje nuklearne elektrane snage do 1000 MW, podsjetio je Grgić, a sadašnja strategija je održavanje stabilnog pogona NE Krško, a od posebnog su interesa mali modularni reaktori.

- Sad bi mogao biti pristup da dvije ili tri zemlje rade više modularnih reaktora i svaka ima eksplicitno svoj na različitim lokacijama, ali više reaktora u jatu čini da je svaki jeftinije i lakše za izgraditi. To bi mogao biti jedan pristup, objasnio je.