Nuklearna energija u fokusu EU-a - koje su mogućnosti za Hrvatsku?

Izgleda da je nuklearna energija ponovno u fokusu energetske politike EU-a. Na nedavno održanom summitu u Parizu moglo se čuti kako je odmak Europe od nuklearne energije bio 'strateška pogreška' koju bi trebalo ispraviti. Kakve su mogućnosti i sposobnosti Hrvatske po pitanju nuklearne energije komentiralo se u emisiji 'Otvoreno'.

Grgić: Kad se situacija u svijetu zaoštrila došlo je do promjene

Zaokret je prvenstveno došao u smislu otvorenosti razgovora o nuklearnoj energiji te njenom ravnopravnom tretiranju, istaknuo je prof. dr. sc. Davor Grgić, te da ona predstavlja jedno od rješenja energetske tranzicije, ali i da se organiziraju financijska sredstva za takve projekte.

- Najslabija točka tih projekata je relativno veliki investicijski kapital koji vam je potreban u početku. Onaj trenutak kad je to bilo prepoznato u Europi to se možda dogodilo malo kasno. Ovo što sad vidimo je kao neki reset, rekao je profesor pri Laboratoriju za nuklearnu energiju i sigurnost Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Grgić smatra da Europa ne zaostaje za ostatkom svijeta što se tiče razvoja nuklearne energije, već da je Europa imala određenu fazu deindustrijalizacije kada nije imala tolike energetske potrebe, a bilo je popularno ulagati u obnovljive izvore energije.

- Sad kad smo možda ostali bez dijela fosilnih izvora na koje smo se oslanjali i kad obnovljivi izvori možda nisu baš dali sve što smo očekivali od njih - kad se situacija u svijetu malo zaoštrila - onda je postalo vidljivo koliko je sigurno to na što se oslanjamo, naglasio je.

Tadić: Europska fuzijska strategija je već napisana

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako je cilj da EU pojača svoje izvore nuklearne energije do 2030. godine gradnjom dodatnih elektrana ili manjih modularnih reaktora (SMR).

To je cilj koji je ostvariv s obzirom na to da operativni SMR-i već postoje u SAD-u i Kini, iako još uvijek ne u Europi, tvrdi dr. sc. Tonči Tadić, te je dodao kako su mali modularni reaktori s raznim vrstama hlađenja te fuzija već neko vrijeme u fokusu Euratoma.

- Želja mojih kolega u znanstveno-tehničkom odboru Euroatoma je da u drugoj polovici ovog stoljeća čitava Europa se oslanja s jedne strane na obnovljive izvore, a s druge strane na male modularne reaktore i fuziju - da potpuno eliminiramo ovisnost EU o fosilnim gorivima, poručio je Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju iz Instituta "Ruđer Bošković''.

Otkriveno je dosta toga što će omogućiti pouzdani rad fuzijske elektrane, tvrdi Tadić, te istaknuo kako su Nijemci već najavili izgradnju fuzijske elektrane na europskoj razini do 2040. godine.

- Europska fuzijska strategija je napisana i bit će prezentirana tijekom ove godine što će osigurati pouzdano financiranje fuzijskih istraživanja kako Europa ne bi zaostajala ni za Kinom ni za SAD-om, rekao je.  

Špehar: Mi smo nuklearna zemlja

200 milijuna eura Europska unija odvojit će za inovativne nuklearne tehnologije, a Hrvatska ima dobru startnu poziciju, smatra državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, s obzirom na to da već imamo višedesetljetno iskustvo s NE Krško.

- Mi smo nuklearna zemlja, to se uvijek volimo pohvaliti iako nemamo nuklearnu elektranu na svom teritoriju, naglasio je.

Mali modularni reaktori su dovoljno napredovali da bi se mogli smatrati sigurnima i konkurentnima, ocijenio je Špehar, te istaknuo neke od slabosti konvencionalnih nuklearnih elektrana.

- Velika boljka velikih konvencionalnih nuklearnih elektrana je što zahtijevaju jako veliku investiciju i vrijeme provedbe dok male modularne elektrane nude rješenja za te probleme, rekao je.

Dilema za Hrvatsku je između male ili velike elektrane

Profesor Grgić je istaknuo kako dilema između nuklearne elektrane i malih modularnih reaktora nije supstancijalna utoliko što svaka nuklearna elektrana ima nuklearni reaktor, već da je primarno razlika u veličini.

- Naša dilema nije da li mali modularni reaktori ili nuklearna elektrana - naša dilema može biti da li mala elektrana ili velika elektrana - to je prava riječ. I jedna i druga bi mogle biti kod nas, ali zapravo treća dilema je da li da sudjelujemo u tuđem projektu, objasnio je.

Smatra da bi mali modularni reaktor bio optimalan za Hrvatsku, te tvrdi da iako se sad puno priča o tome tehnologija zapravo postoji puno dulje s obzirom na fakultetu razgovaraju o tome već 20 godina.

- Mali reaktori su se trebali izboriti za neku svoju punopravnu zastupljenost. On nije dobar za sve, ako netko ima vrlo brzu potrebu za velikim količinama energije onda je velika elektrana više nego dobar izbor. Ali, ako se netko nalazi u relativnom maloj zemlji kao Hrvatska i na početku reindustrijalizacije onda je mali reaktor dobar jer može imati suživot s obnovljivim izvorima, pojasnio je.

- Nitko ne istiskuje obnovljive izvore, ovo je samo način da jedna i druga tehnologija bude optimalno uklopljena u nečemu što zovemo energy mix, dodao je.

Strah od nuklearne energije je pretjeran

Pitanje rizika nuklearnih elektrana u Europi je često prenaglašeno, smatra Tadić, te je podsjetio kako dva najčešća primjera nuklearnih katastrofa - Černobil i Fukushima - se nisu dogodile u zemljama Euratoma.

- Fukushima je bila posljedica tsunamija. Na Savi, Dunavu i Rajni nema tsunamija. Od tri elektrane koje su bile na tom području samo je jedna stradala od tsunamija, a dvije nisu, naglasio je.

- Što se tiče Černobila, sekretar Partije koji naređuje da se u pola jedan poslije ponoći naredi dvojici neiskusnih tehničara da probaju da li mogu kontrolirati reaktor ako mu nabiju najveću energiju i isključe sve automatske sigurnosne sustave, dodao je.

Razine sigurnosti u zemljama Euratoma su znatno veće, tvrdi Tadić, a nuklearnoj energiji treba pristupati ne sa strahom već s profesionalnosti.

- Imamo stručne ljude koji žele voditi nuklearku na najprofesionalniji mogući način - što i rade - i prestanimo sa strahovima o tome da će od toga nešto biti. Ljudi vrlo pažljivo i stručno rade svoj posao, zaključio je.

Cilj je da nuklearna energija pokriva 30 posto energetske potrošnje Hrvatske

U Saborskoj proceduri je Zakon o ulaganju u razvoj nuklearne energije, a prošlog tjedna je bio u prvom čitanju, na što se osvrnuo državni tajnik Špehar.

- Zakon je jedan od paketa od triju zakona koji su potrebni da bi uopće došli na temu nuklearne energije na ozbiljan način. Prvi je bio Zakon o centru za zbrinjavanje nuklearnog otpada, a to je nešto što smo morali većprije 40 godina napraviti da odgovorno riješimo zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NE Krško, podsjetio je.

- Po tom Zakonu će u iduće dvije godine biti sagrađen centar za zbrinjavanje u Hrvatskoj, dodao je.

Drugi je Zakon o razvijanju nuklearne energije u civilne svrhe koji postavlja pravni okvir s ciljem da razmotri kako do 2040. godine 30 posto energetske potrošnje Hrvatske pokrije izvorima nuklearne energije.

- Sada je to 16 posto potrošnje upravo iz ovih naših 50 posto u NE Krško, rekao je.