Stručnjaci upozoravaju: Hrvatska kasni u prilagodbi klimatskim promjenama

Dijelove Hrvatske je pogodilo snažno nevrjeme, upaljen je crveni meteoalarm u nekoliko regija. Koji su uzroci ovakvih ekstremnih pojava i kako klimatske promjene oblikuju našu sadašnjost, ali i budućnost. 

O glavnim razlozima da se baš ova promjena vremena razvila nad našim dijelom, govorili su Izidor Pelajić, voditelj Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave, DHMZ i prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

Promjena vremena došla je brzo i snažno.

- Imali smo dolazak hladnog zraka koji je zapravo povezan s jednim plitkim centrom niskog tlaka. Fronta se spušta sa sjevera. Ona nosi hladnoću po visini. U prizemnom sloju imali smo nekoliko dana južine, oko dva dana izraženog južnog strujanja koje je bilo punjeno dosta suhim, ali vrlo toplim zrakom, zagrijavanje podloge. Imamo vrlo toplo more. Temperatura mora u Jadranu, sada površinska, iznosi 25 stupnjeva, kazao je Pelajić.

Pelajić je objasnio da se stvorila zaliha vlage ne samo u Jadranu, već i u našem dijelu Sredozemlja, te da je ta vlaga, u kombinaciji s hladnim zrakom – koji je drugi potreban sastojak za razvoj izraženijih oluja – omogućila nastanak takvih vremenskih pojava. Dodao je da su se ti uvjeti susreli na istom mjestu upravo u vrijeme kada se ciklona premještala preko naših prostora tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana.

To je omogućilo da lokalno budu uvjeti koji stvaraju obilne kiše u kratkom vremenu.

Ovakvi vremenski uvjeti i vremenski događaji posljednjih godina postali su sve učestaliji.

- Ne može se nijedan događaj pripisati bez ozbiljne studije klimatskim promjenama. Jer smo imali i prije nagli prekid ljeta. To se zna dogoditi vrlo žestoko. Međutim, taj prekid ljeta se sad pomaknuo od 15. ili 20. kolovoza na kraj kolovoza, rekao je Grisogono.

Ali imali smo i prije bujične poplave. Ali čini se da gotovo svako ljeto u zadnjih nekoliko godina tome svjedočimo.

- Ima sve više energije u klimatskom sustavu. Atmosfera je sve toplija. Širi se toplina sve više prema polovima, znači prema Arktiku. A sada i po najnovijim spoznajama i na Antarktiku. Znači, ukupni klimatski sustav se jako zagrijava. A na tome, pa te biljke, životinje, oni to puno bolje pokazuju nego mi, dodao je Grisogono.

- Zato su ove analize koje se rade, ove klimatske analize, jako važne da se ozbiljno naprave na dugim nizovima podataka, kvalitetnih podataka i da se vrlo ozbiljno njima pristupi. Da se tako nešto može zaključiti za bilo koju regiju i za bilo koji element o kojem govorimo, pa tako i za oluje. Vidimo da su oluje jače, vidimo neke parametre. Kod oluja vidimo da su izraženiji, izjavio je Pelajić.

Subjektivno se zanemaruje to što su ljeta vruća, a zime hladne, a zabrinjavajuće je da se Hrvatska ne prilagođava tome.

- Hrvatska se treba bolje prilagođavati tome. To je broj jedan. Vlada tu ne čini dovoljno dobro na tome. Srećom, ima dobrih primjera, na primjer Ministarstvo za okoliš i za tranziciju i tako dalje, ali imamo i slabe primjere. Ministarstvo za agronomiju, a da ne spominjem Ministarstvo za znanost. Hrvatska treba tu puno više uložiti tako da se postajemo u prometu, agronomiji i turizmu. To su nama glavni prihodi i onda naravno obrazovanje da imamo i dalje pametne ljude, smatra Grisogono.

- Državni hidrometeorološki zavod je solidan, ali nije dovoljan za ove izazove. Hrvatskoj fali klimatski centar. Hrvatska treba to direktno financirati i povezivati te struke koje sam naveo plus inženjerske struke. A to uključuje građevinu, arhitekturu, što je povezano s betoniranjem, putanjama, letovima, prometom. Mi tu jako kasnimo, samo ispunjavamo najnužnije forme što EU od nas traži, dodao je.

Njemačka i Austrija ulažu direktno svoje novce, a ne čekaju da im se vrati 'backscatter' financiranja, kazao je Grisogono, mi smo slabi i tu se trebamo bolje postaviti jer inače nam neće biti dobro.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.