HPS: Kako razvijati hrvatsko planinarstvo do 2030. godine?

Hrvatski planinarski savez (HPS) pozvao je planinarske udruge članice Saveza da mu pomognu u oblikovanju dokumenta koji će definirati razvoj hrvatskog planinarstva do 2030. godine. Savez je u javnu raspravu poslao nacrt Strategije razvoja hrvatskog planinarstva 2026. 2030. godine. Prijedloge udruga označio je ključnima za oblikovanje tog dokumenta.

Iako je, prije svega, namijenjen planinarima i njihovim udrugama, nacrt Strategije zanimljiv je i široj javnosti, jer donosi podatke o povijesti, brojnosti i problemima planinarske zajednice koja organizirano djeluje dulje od stoljeća i pol.

Tu zajednicu danas čini 340 planinarskih udruga s više od 43.500 individualnih članova organiziranih u HPS-u.

Na tisuću stanovnika 12 registriranih planinara

Prema podacima za prošlu godinu, u članstvu je oko 63 posto seniora, 19 posto umirovljenika i 18 posto mladeži. Žena je više (57,3 posto) od muškaraca (42,7 posto).

Na tisuću stanovnika Hrvatska ima 11,95 registriranih planinara.

S izuzetkom 2020., koju je obilježio početak pandemije covida, u proteklih deset godina, od 2015., brojnost članstva je bila u stalnom porastu, porasla je za 38 posto.

Glavnina porasta bila je u skupini mladih (44 posto) i seniora (53 posto), dok se broj umirovljenika uglavnom stabilno kreće oko 8000.

HPS je jedna od najvećih sportskih udruga u Hrvatskoj i najveća nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode.

U Savezu djeluju brojne komisije, primjerice za planinarske putove i objekte, vodiče, alpinizam, speleologiju, planinarsko skijanje, zaštitu planinske prirode, školovanje kadrova. Na saveznoj razini putem stručnih komisija godišnje se organizira više od 500 akcija, prosječno jedna i pol dnevno, od izleta, preko vježbi do logorovanja i ekspedicija.

U funkciji 163 planinarska doma, kuće i skloništa

Planinarska infrastruktura postoji u svim planinskim dijelovima države, danas su u funkciji 163 planinarska doma, kuće i skloništa kojima upravljaju HPS, planinarska društva i klubovi. Planinarsku infrastrukturu čini i mreža od oko 7800 kilometara obilježenih planinarskih putova o kojima se skrbe HPS i udruge članice.

Savez provodi i opsežne projekte uređenja planinarske infrastrukture koji se sufinanciraju sredstvima Ministarstva turizma i sporta. Godišnji prihodi i rashodi HPS-a su između 700.000 i 800.000 eura, a glavnina je od prodaje članskih markica i literature, kotizacija za škole i tečajeve, doznaka Hrvatskog olimpijskog odbora.

Nacrt Strategije donosi i podatak da je prvu planinarsku markaciju u našoj planinarskoj povijesti proveo 1882. tadašnji HPD-ov tajnik Levin Schlosser na Medvednici, crvenom, žutom, bijelom i modrom bojom. Kroz godine rada uređeno je i registrirano 1830 planinarskih putova.

Ni za jedan planinarski objekt nije napravljena prenamjena

Skrb planinarske udruge za planinarske objekte započela je još u 19. stoljeću, na samim početcima djelovanja HPD-a.

Zakonima nakon 1990. godine, planinarske udruge našle su se u nepovoljnoj situaciji, jer je njima uređeno da se kao vlasnici nekretnina koje su bile društveno vlasništvo upišu gradovi i općine ili, kasnije, država. Nakon toga, imovinsko-pravni odnosi za većinu planinarskih objekata koji se nalaze na zemljištu koje je vlasništvo države su uglavnom ostali neuređeni ili je upravljanje i korištenje objekata opterećeno novim imovinsko-pravnim problemima, navodi Savez.

Savez napominje i da su svo to vrijeme HPS i planinarske udruge ukazivale nadležnima na nefunkcionalna rješenja i, pozivajući se na razne inozemne primjere, predlagale održiva rješenja za planinarske objekte inzistirajući pritom da svi objekti ostanu u planinarskoj funkciji.

- Iako unatoč svim naporima nisu postignuta niti idealna niti optimalna rješenja, rezultat toga zalaganja je činjenica da od 1990. do danas, ni za jedan od objekata vlasnici ili upravitelji nisu napravili prenamjenu iz planinarskog objekta u neku drugu vrstu ili osporili uobičajene povlastice za članove HPS-a, ističe Savez.

Upozorava i da šarolikost vlasništva i imovinsko-pravnih odnosa te različita tumačenja pravnih propisa u tom području stvaraju sve vrijeme nesigurnost u planinarskoj udruzi.

HPS navodi i kako poslovanje skoro svih objekata nije financijski samodostatno te se održavaju uglavnom velikim entuzijazmom zainteresiranih i donacijama. Unatrag četvrt stoljeća, HPS je odobrio i financirao 321 pojedinačni projekt izgradnje, obnove i uređenja planinarskih objekata. Ukupna vrijednost od 2000. do 2024. bila je oko milijun eura, od čega su polovica vlastita sredstava, a polovica od projekata ili donatora.